Direktiva Vijeća od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (91/676/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 130.s,

uzimajući u obzir prijedlog KomisijeSL C 54, 3.3.1989., str. 4 . i SL C 51, 2.3.1990., str. 12 . ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamentaSL C 158, 26.6.1989., str. 487 . ,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odboraSL C 159, 26.6.1989., str. 1 . ,

Ova Direktiva ima za cilj:

SL C 54, 3.3.1989., str. 4 . i SL C 51, 2.3.1990., str. 12 .

budući da je na pojedinim područjima u državama članicama udio nitrata u vodi u stalnom porastu te je već sada visok u usporedbi sa standardima utvrđenima u Direktivi Vijeća 75/440/EEZ od 16. lipnja 1975. o propisanoj kvaliteti površinske vode namijenjene zahvaćanju pitke vode u državama članicamaSL L 194, 25.7.1975., str. 26 . , kako je izmijenjena Direktivom 79/869/EEZSL L 271, 29.10.1979., str. 44 . , te Direktivi Vijeća 80/778/EEZ od 15. srpnja 1980. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnjuSL L 229, 30.8.1980., str. 11 . , kako je izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1985.;

budući da se Četvrtim programom djelovanja Europskih zajednica u području okolišaSL C 328, 7.12.1987., str. 1 . ukazuje da Komisija namjerava izraditi prijedlog Direktive o kontroli i smanjenju onečišćenja voda uzrokovanog širenjem ili ispuštanjem stajskog otpada i prekomjernom upotrebom gnojiva;

budući da je reforma zajedničke poljoprivredne politike iznijeta u Zelenoj knjizi Vijeća Perspektive zajedničke poljoprivredne politike pokazala da iako je upotreba dušičnih gnojiva nužna za poljoprivredu Zajednice, prekomjerna upotreba gnojiva predstavlja opasnost za okoliš, da postoji potreba zajedničkog djelovanja radi kontrole problema intenzivne stočne proizvodnje i da poljoprivredna politika mora voditi više računa o politici okoliša;

budući da se Rezolucijom Vijeća od 28. lipnja 1988. o zaštiti Sjevernog mora i ostalih voda u ZajedniciSL C 209, 9.8.1988., str. 3 . Komisija poziva da podnese prijedlog mjera na razini Zajednice;

budući da su nitrati iz poljoprivrednih izvora glavni uzrok onečišćenja voda Zajednice iz raspršenih izvora;

budući da je stoga, radi zaštite zdravlja ljudi, živih resursa i ekosustava voda te radi osiguranja ostalih zakonitih upotreba voda, potrebno smanjiti onečišćenje voda uzrokovano ili izazvano nitratima iz poljoprivrednih izvora i spriječiti daljnje onečišćenje; budući da je, u tu svrhu, potrebno poduzeti mjere u vezi sa skladištenjem i primjenom u tlu svih dušikovih spojeva, i u vezi s određenim postupcima gospodarenja tlom;

budući da onečišćenje voda nitratima u jednoj državi članici može utjecati na vode u drugoj državi članici, djelovanje na razini Zajednice u skladu s člankom 130.r, je nužno;

budući da države članice, poticanjem dobre poljoprivredne prakse, mogu osigurati opću razinu zaštite svih voda od budućih onečišćenja;

budući da određena područja s odvodnjavanjem u vode podložne onečišćenju dušikovim spojevima zahtijevaju posebnu zaštitu;

budući da države članice trebaju odrediti ranjiva područja te izraditi i provesti programe djelovanja kako bi se u ranjivim zonama smanjilo onečišćenje voda dušikovim spojevima;

smanjiti onečišćenje voda uzrokovano ili izazvano nitratima iz poljoprivrednih izvora, i

budući da bi spomenuti programi djelovanja trebali uključivati mjere ograničenja primjene u tlu svih gnojiva koja sadrže dušik i ograničiti posebno primjenu stajskoga gnojiva;

budući da je potrebno nadzirati vode i primjenjivati referentne mjerne metode za dušikove spojeve kako bi se osigurala učinkovitost mjerenja;

budući da je poznato da je u određenim državama članicama stanje u hidrogeologiji takvo da zaštitne mjere mogu donijeti poboljšanje kakvoće voda tek za mnogo godina;

budući da bi trebalo osnovati odbor koji će pomagati Komisiji u pitanjima provedbe ove Direktive i njezinog prilagođavanja znanstvenom i tehničkom napretku;

budući da bi države članice trebale sastavljati i dostavljati Komisiji izvješća o provedbi ove Direktive;

budući da bi Komisija trebala redovito izvješćivati o provedbi ove Direktive od strane država članica,

spriječiti daljnje takvo onečišćenje.

Za potrebe ove Direktive:

(a) podzemne vode znači sve vode ispod površine tla u zoni zasićenosti i u izravnom doticaju s tlom ili podzemljem;

(b) slatka voda znači prirodno tekuća voda s niskom koncentracijom soli koja se često smatra prikladnom za crpljenje i preradu u proizvodnji vode za piće;

(c) dušikov spoj znači tvar koja sadrži dušik, osim plinovitih molekula dušika;

(d) stoka znači sve životinje koje se uzgajaju radi koristi ili dobiti;

(e) gnojivo znači tvar koja sadrži jedan od ili više dušikovih spojeva, a koji se koristi za poticanje rasta vegetacije; uključuje stajsko gnojivo, ostatke iz uzgajališta riba i mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

(f) umjetno gnojivo znači svako gnojivo koje je proizvedeno industrijskim postupkom;

(g) stajsko gnojivo znači stočne fekalije ili mješavinu slame i fekalija, čak i u prerađenom obliku;

(h) primjena u tlu znači dodavanje materijala u tlo rasprostiranjem po površini, ubrizgavanjem, stavljanjem ispod površine ili miješanjem s površinskim slojevima tala;

(i) eutrofikacija znači obogaćivanje vode dušikovim spojevima, čime se uzrokuje ubrzani rast algi i viših biljnih vrsta te se izaziva neželjeno narušavanje prirodne ravnoteže organizama prisutnih u vodi i pogoršanje kakvoće vode;

(j) onečišćenje znači izravno ili neizravno ispuštanje dušikovih spojeva iz poljoprivrednih izvora u vodni okoliš, čije posljedice mogu prouzročiti opasnost za zdravlje ljudi, ugroziti žive resurse i ekosustave voda, naštetiti pogodnostima ili narušiti ostale dozvoljene upotrebe vode;

(k) ranjiva zona znači zemljišni prostor određen u skladu s člankom 3. stavkom 2.

SL C 158, 26.6.1989., str. 487 .

Članak 1. Članak 1.

Članak 2. Članak 2.

Članak 3. Članak 3. 1.Onečišćene vode i vode kojima prijeti onečišćenje ako se ne poduzme djelovanje sukladno članku 5. države članice utvrđuju prema kriterijima utvrđenima u Prilogu I. 2.U roku od dvije godine od priopćenja ove Direktive, države članice proglašavaju ranjivim zonama sva poznata područja na svojim državnim područjima s kojih se odvija odvodnjavanje u vode određene stavkom 1. i koja doprinose onečišćenju. U roku od šest mjeseci obavješćuju Komisiju o prvotnoj odredbi. 3.U slučaju da su vode koje je država članica utvrdila sukladno stavku 1. izravno ili neizravno onečišćene odvodnim vodama druge države članice, oštećena država članica dostavlja relevantne činjenice ostalim državama članicama i Komisiji. Kako bi osigurale usklađenost s ovom Direktivom, dotične države članice organiziraju, prema potrebi zajedno s Komisijom, djelovanje kako bi se utvrdili dotični izvori i odgovarajuće mjere koje treba poduzeti za zaštitu voda pod utjecajem tih izvora. 4.Najmanje svake četiri godine države članice preispituju i, prema potrebi, revidiraju ili dopunjuju odredbe o proglašenju ranjivih zona, kako bi se uzele u obzir promjene i nepredvidivi čimbenici u trenutku donošenja prethodne odredbe. One u roku od šest mjeseci obavješćuju Komisiju o eventualnim revizijama i dopunama. 5.Države članice izuzimaju se od obveze proglašavanja pojedinačnih ranjivih zona ako programe djelovanja iz članka 5. izrade i primjenjuju u skladu s ovom Direktivom na cijelom svojem nacionalnom teritoriju.

Članak 4. Članak 4. 1.S ciljem osiguranja opće razine zaštite svih voda od onečišćenja, države članice su dužne u roku od dvije godine nakon priopćenja ove Direktive: (a) odrediti jedan kodeks ili više kodeksa dobre poljoprivredne prakse, koje će poljoprivrednici dobrovoljno primjenjivati, a koji će sadržavati barem odredbe o stavkama spomenutim u Prilogu II.A;(b) utvrditi, prema potrebi, program koji će uključivati odredbe o osposobljavanju i obavješćivanju poljoprivrednika i koji će poticati primjenu kodeksa dobre poljoprivredne prakse. 2.Države članice dostavljaju Komisiji detaljne obavijesti o kodeksima dobre poljoprivredne prakse, a dobivene informacije Komisija uključuje u izvješće iz članka 11. S obzirom na dobivene informacije Komisija, ako to smatra potrebnim, Vijeću iznosi odgovarajuće prijedloge.

Članak 5. Članak 5. 1.U roku od dvije godine od prvotne odredbe iz članka 3. stavka 2. ili u roku od jedne godine od svake dodatne odredbe iz članka 3. stavka 4. države članice donose programe djelovanja u vezi s proglašenim ranjivim zonama radi ostvarivanja ciljeva iz članka 1. 2.Program djelovanja odnosi se na sve ranjive zone na državnom području države članice ili se, ako to država članica smatra prikladnim, donose različiti programi za različite ranjive zone ili dijelove zona. 3.U programima djelovanja uzimaju se u obzir: (a) dostupni znanstveni i tehnički podaci, uglavnom s uputom na pripadajući udio dušika podrijetlom iz poljoprivrednih i drugih izvora;(b) uvjeti okoliša u relevantnim područjima dotične države članice. 4.Programi djelovanja primjenjuju se u roku od četiri godine od uspostave i sadrže sljedeće obvezujuće mjere: (a) mjere iz Priloga III.;(b) mjere koje su države članice propisale u kodeksima dobre poljoprivredne prakse utvrđenima sukladno članku 4., osim mjera koje se zamjenjuju mjerama iz Priloga III. 5.U okviru programâ djelovanja države članice poduzimaju i dodatne mjere ili pojačana djelovanja koje smatraju potrebnima ako od samog početka ili s obzirom na iskustvo stečeno u provedbi programâ djelovanja postane jasno da mjere iz stavka 4. nisu dostatne za ostvarivanje ciljeva navedenih u članku 1. Pri odabiru spomenutih mjera ili djelovanja, države članice vode računa o njihovoj učinkovitosti i troškovima u odnosu na druge moguće preventivne mjere. 6.Države članice izrađuju i provode odgovarajuće programe praćenja kako bi ocijenile učinkovitost programâ djelovanja utvrđenih u skladu s ovim člankom. Države članice koje članak 5. primjenjuju na cijelom svojem državnom području prate udio nitrata u vodama (površinskim i podzemnim) na odabranim mjernim točkama na kojima se može utvrditi razina onečišćenja voda nitratima iz poljoprivrednih izvora. 7.Najmanje svake četiri godine države članice preispituju i, prema potrebi, revidiraju svoje programe djelovanja, uključujući sve dodatne mjere poduzete sukladno članku 5. O svim promjenama u programima djelovanja obavješćuju Komisiju.

Članak 6. Članak 6. 1.Radi određivanja i revizije određivanja ranjivih zona, države članice su obvezne: (a) u roku od dvije godine nakon priopćenja Direktive, pratiti koncentraciju nitrata u slatkim vodama u razdoblju od jedne godine:i. najmanje jednom mjesečno na kontrolnim stanicama površinskih voda, kako je utvrđeno člankom 5. stavkom 4. Direktive 75/440/EEZ i/ili na drugim kontrolnim stanicama koje su reprezentativne za površinske vode u državi članici, a češće tijekom razdoblja u kojima prijeti opasnost od poplava;ii. u redovitim razmacima na kontrolnim stanicama koje su reprezentativne za podzemne vode u državi članici, vodeći računa o odredbama Direktive 80/778/EEZ; (b) najmanje svake četiri godine ponoviti program praćenja naveden u stavku (a), osim onih kontrolnih stanica na kojima je koncentracija nitrata kod svih prethodnih uzoraka bila manja od 25 mg/l i gdje nisu zabilježeni novi čimbenici koji bi mogli utjecati na povećanje udjela nitrata. U tom slučaju, program praćenja se ponavlja svakih osam godina;(c) svake četiri godine preispitati eutrofno stanje slatkih površinskih, estuarijskih i obalnih voda. 2.Koriste se referentne mjerne metode utvrđene u Prilogu IV.

Članak 7. Članak 7.

Članak 8. Članak 8.

Članak 9. Članak 9. 1.Komisiji pomaže Odbor sastavljen od predstavnika država članica, kojim predsjedava predstavnik Komisije. 2.Predstavnik Komisije podnosi Komisiji nacrt mjera koje treba poduzeti. Odbor dostavlja svoje mišljenje o nacrtu u roku koji odredi predsjednik sukladno žurnosti pitanja. Mišljenje donosi većina utvrđena člankom 148. stavkom 2. Ugovora o EEZ-u, u slučaju odluka koje je Vijeće dužno donijeti na prijedlog Komisije. Glasovi predstavnika država članica u Odboru ponderiraju se na način određen u tom članku. Predsjednik ne glasuje. 3.(a) Komisija usvaja predviđene mjere ako su u skladu s mišljenjem Odbora.(b) Ako predviđene mjere nisu u skladu s mišljenjem Odbora ili ako mišljenje nije dano, Komisija bez odlaganja dostavlja Vijeću prijedlog u vezi s mjerama koje treba poduzeti. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.(c) Ako po isteku razdoblja od tri mjeseca od datuma upućivanja Vijeću, Vijeće nije donijelo odluku, Komisija usvaja predložene mjere, osim ako je Vijeće običnom većinom donijelo odluku protiv spomenutih mjera.

Članak 10. Članak 10. 1.S obzirom na četverogodišnje razdoblje nakon priopćenja ove Direktive i s obzirom na svako sljedeće četverogodišnje razdoblje, države članice Komisiji podnose izvješće s informacijama navedenima u Prilogu V. 2.Izvješće se, sukladno ovom članku, podnosi Komisiji u roku od šest mjeseci nakon isteka razdoblja na koje se odnosi.

Članak 11. Članak 11.

Članak 12. Članak 12. 1.Države članice donose zakone i druge propise potrebne zaOva Direktiva priopćena je državama članica 19. prosinca 1991. . One o tome odmah obavješćuju Komisiju. 2.Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice. 3.Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 13. Članak 13.

Onečišćene vode i vode kojima prijeti onečišćenje ako se ne poduzme djelovanje sukladno članku 5. države članice utvrđuju prema kriterijima utvrđenima u Prilogu I.

U roku od dvije godine od priopćenja ove Direktive, države članice proglašavaju ranjivim zonama sva poznata područja na svojim državnim područjima s kojih se odvija odvodnjavanje u vode određene stavkom 1. i koja doprinose onečišćenju. U roku od šest mjeseci obavješćuju Komisiju o prvotnoj odredbi.

U slučaju da su vode koje je država članica utvrdila sukladno stavku 1. izravno ili neizravno onečišćene odvodnim vodama druge države članice, oštećena država članica dostavlja relevantne činjenice ostalim državama članicama i Komisiji.

Kako bi osigurale usklađenost s ovom Direktivom, dotične države članice organiziraju, prema potrebi zajedno s Komisijom, djelovanje kako bi se utvrdili dotični izvori i odgovarajuće mjere koje treba poduzeti za zaštitu voda pod utjecajem tih izvora.

Najmanje svake četiri godine države članice preispituju i, prema potrebi, revidiraju ili dopunjuju odredbe o proglašenju ranjivih zona, kako bi se uzele u obzir promjene i nepredvidivi čimbenici u trenutku donošenja prethodne odredbe. One u roku od šest mjeseci obavješćuju Komisiju o eventualnim revizijama i dopunama.

Države članice izuzimaju se od obveze proglašavanja pojedinačnih ranjivih zona ako programe djelovanja iz članka 5. izrade i primjenjuju u skladu s ovom Direktivom na cijelom svojem nacionalnom teritoriju.

SL C 159, 26.6.1989., str. 1 .

S ciljem osiguranja opće razine zaštite svih voda od onečišćenja, države članice su dužne u roku od dvije godine nakon priopćenja ove Direktive:

(a) odrediti jedan kodeks ili više kodeksa dobre poljoprivredne prakse, koje će poljoprivrednici dobrovoljno primjenjivati, a koji će sadržavati barem odredbe o stavkama spomenutim u Prilogu II.A;

(b) utvrditi, prema potrebi, program koji će uključivati odredbe o osposobljavanju i obavješćivanju poljoprivrednika i koji će poticati primjenu kodeksa dobre poljoprivredne prakse.

Države članice dostavljaju Komisiji detaljne obavijesti o kodeksima dobre poljoprivredne prakse, a dobivene informacije Komisija uključuje u izvješće iz članka 11. S obzirom na dobivene informacije Komisija, ako to smatra potrebnim, Vijeću iznosi odgovarajuće prijedloge.

SL L 194, 25.7.1975., str. 26 .

U roku od dvije godine od prvotne odredbe iz članka 3. stavka 2. ili u roku od jedne godine od svake dodatne odredbe iz članka 3. stavka 4. države članice donose programe djelovanja u vezi s proglašenim ranjivim zonama radi ostvarivanja ciljeva iz članka 1.

Program djelovanja odnosi se na sve ranjive zone na državnom području države članice ili se, ako to država članica smatra prikladnim, donose različiti programi za različite ranjive zone ili dijelove zona.

U programima djelovanja uzimaju se u obzir:

(a) dostupni znanstveni i tehnički podaci, uglavnom s uputom na pripadajući udio dušika podrijetlom iz poljoprivrednih i drugih izvora;

(b) uvjeti okoliša u relevantnim područjima dotične države članice.

Programi djelovanja primjenjuju se u roku od četiri godine od uspostave i sadrže sljedeće obvezujuće mjere:

(a) mjere iz Priloga III.;

(b) mjere koje su države članice propisale u kodeksima dobre poljoprivredne prakse utvrđenima sukladno članku 4., osim mjera koje se zamjenjuju mjerama iz Priloga III.

U okviru programâ djelovanja države članice poduzimaju i dodatne mjere ili pojačana djelovanja koje smatraju potrebnima ako od samog početka ili s obzirom na iskustvo stečeno u provedbi programâ djelovanja postane jasno da mjere iz stavka 4. nisu dostatne za ostvarivanje ciljeva navedenih u članku 1. Pri odabiru spomenutih mjera ili djelovanja, države članice vode računa o njihovoj učinkovitosti i troškovima u odnosu na druge moguće preventivne mjere.

Države članice izrađuju i provode odgovarajuće programe praćenja kako bi ocijenile učinkovitost programâ djelovanja utvrđenih u skladu s ovim člankom.

Države članice koje članak 5. primjenjuju na cijelom svojem državnom području prate udio nitrata u vodama (površinskim i podzemnim) na odabranim mjernim točkama na kojima se može utvrditi razina onečišćenja voda nitratima iz poljoprivrednih izvora.

Najmanje svake četiri godine države članice preispituju i, prema potrebi, revidiraju svoje programe djelovanja, uključujući sve dodatne mjere poduzete sukladno članku 5. O svim promjenama u programima djelovanja obavješćuju Komisiju.

SL L 271, 29.10.1979., str. 44 .

Radi određivanja i revizije određivanja ranjivih zona, države članice su obvezne:

(a) u roku od dvije godine nakon priopćenja Direktive, pratiti koncentraciju nitrata u slatkim vodama u razdoblju od jedne godine:i. najmanje jednom mjesečno na kontrolnim stanicama površinskih voda, kako je utvrđeno člankom 5. stavkom 4. Direktive 75/440/EEZ i/ili na drugim kontrolnim stanicama koje su reprezentativne za površinske vode u državi članici, a češće tijekom razdoblja u kojima prijeti opasnost od poplava;ii. u redovitim razmacima na kontrolnim stanicama koje su reprezentativne za podzemne vode u državi članici, vodeći računa o odredbama Direktive 80/778/EEZ;

i. najmanje jednom mjesečno na kontrolnim stanicama površinskih voda, kako je utvrđeno člankom 5. stavkom 4. Direktive 75/440/EEZ i/ili na drugim kontrolnim stanicama koje su reprezentativne za površinske vode u državi članici, a češće tijekom razdoblja u kojima prijeti opasnost od poplava;

ii. u redovitim razmacima na kontrolnim stanicama koje su reprezentativne za podzemne vode u državi članici, vodeći računa o odredbama Direktive 80/778/EEZ;

(b) najmanje svake četiri godine ponoviti program praćenja naveden u stavku (a), osim onih kontrolnih stanica na kojima je koncentracija nitrata kod svih prethodnih uzoraka bila manja od 25 mg/l i gdje nisu zabilježeni novi čimbenici koji bi mogli utjecati na povećanje udjela nitrata. U tom slučaju, program praćenja se ponavlja svakih osam godina;

(c) svake četiri godine preispitati eutrofno stanje slatkih površinskih, estuarijskih i obalnih voda.

Koriste se referentne mjerne metode utvrđene u Prilogu IV.

SL L 229, 30.8.1980., str. 11 .

Smjernice za praćenje iz članaka 5. i 6. izrađuju se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 9.

SL C 328, 7.12.1987., str. 1 .

Prilozi ovoj Direktivi prilagođavaju se znanstvenom i tehničkom napretku u skladu s postupkom utvrđenim u članku 9.

SL C 209, 9.8.1988., str. 3 .

Komisiji pomaže Odbor sastavljen od predstavnika država članica, kojim predsjedava predstavnik Komisije.

Predstavnik Komisije podnosi Komisiji nacrt mjera koje treba poduzeti. Odbor dostavlja svoje mišljenje o nacrtu u roku koji odredi predsjednik sukladno žurnosti pitanja. Mišljenje donosi većina utvrđena člankom 148. stavkom 2. Ugovora o EEZ-u, u slučaju odluka koje je Vijeće dužno donijeti na prijedlog Komisije. Glasovi predstavnika država članica u Odboru ponderiraju se na način određen u tom članku. Predsjednik ne glasuje.

(a) Komisija usvaja predviđene mjere ako su u skladu s mišljenjem Odbora.

(b) Ako predviđene mjere nisu u skladu s mišljenjem Odbora ili ako mišljenje nije dano, Komisija bez odlaganja dostavlja Vijeću prijedlog u vezi s mjerama koje treba poduzeti. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.

(c) Ako po isteku razdoblja od tri mjeseca od datuma upućivanja Vijeću, Vijeće nije donijelo odluku, Komisija usvaja predložene mjere, osim ako je Vijeće običnom većinom donijelo odluku protiv spomenutih mjera.

Ova Direktiva priopćena je državama članica 19. prosinca 1991.

S obzirom na četverogodišnje razdoblje nakon priopćenja ove Direktive i s obzirom na svako sljedeće četverogodišnje razdoblje, države članice Komisiji podnose izvješće s informacijama navedenima u Prilogu V.

Izvješće se, sukladno ovom članku, podnosi Komisiji u roku od šest mjeseci nakon isteka razdoblja na koje se odnosi.

Na temelju informacija dobivenih sukladno članku 10. i u roku od šest mjeseci nakon primitka izvješća od država članica, Komisija objavljuje sažetke izvješća i dostavlja ih Europskom parlamentu i Vijeću. S obzirom na provedbu ove Direktive, a posebno odredaba iz Priloga III., Komisija do 1. siječnja 1988. Vijeću podnosi izvješće, prema potrebi s priloženim prijedlozima za reviziju ove Direktive.

Države članice donose zakone i druge propise potrebne zaOva Direktiva priopćena je državama članica 19. prosinca 1991. . One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU: