Odluka Vijeća od 22. srpnja 2003. o osnivanju Savjetodavnog odbora za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu (Tekst značajan za EGP) (2003/C 218/01)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 202.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije podnesen nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom za sigurnost, higijenu i zaštitu zdravlja na radu,

Ovime se osniva Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu (dalje u tekstu Odbor).

SL 57, 31.8.1957., str. 487 . Odluka kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(1) Zaštita od nesreća na radu i profesionalnih bolesti jedan je od ciljeva Ugovora.

(2) Velike promjene u proizvodnim metodama u svim sektorima gospodarstva i širenje opasnih tehnika i materijala stvorili su nove probleme za sigurnost i zdravlje radnika na radnom mjestu.

(3) Treba predvidjeti stalno tijelo koje će pomagati Komisiji u pripremi i provedbi aktivnosti u području sigurnosti i zdravlja na radu te olakšati suradnju između nacionalnih uprava, sindikata i organizacija poslodavaca.

(4) Odlukama koje su predstavnici vlada država članica koji se sastaju u okviru Posebnog vijeća ministara donijeli na 36. i 42. sjednici Vijeća 6. rujna 1956. te 9. i 10. svibnja 1957. osnovana je Komisija za sigurnost u rudnicima, čije su ovlasti utvrđene 9. srpnja 1957. Odlukom predstavnika vlada država članica koji se sastaju u okviru Posebnog vijeća ministara; Odluka se odnosi na nadležnosti i poslovnik Komisije za sigurnost u rudnicimaSL 57, 31.8.1957., str. 487 . Odluka kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994. , čije su odgovornosti proširene Odlukom Vijeća 74/326/EEZ od 27. lipnja 1974. SL L 185, 9.7.1974., str. 18 . Odluka kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994. .

(5) Povrh toga, Odlukom Vijeća 74/325/EEZ od 27. lipnja 1974. o osnivanju Savjetodavnog odbora za sigurnost, higijenu i zaštitu zdravlja na raduSL L 185, 9.7.1974., str. 15 . Odluka kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994. osnovano je i stalno tijelo za sve gospodarske djelatnosti, osim za ekstraktivne industrije i za zaštitu zdravlja radnika od opasnosti koje nastaju zbog ionizirajućeg zračenja.

(6) Temeljite promjene do kojih je došlo u posljednjih nekoliko godina u radnom životu i u europskom projektu, posebno kao rezultat uključenja socijalnog protokola u Ugovor iz Amsterdama, te novih izgleda koje otvara sadašnji proces proširenja, zahtijevaju kritičko i konstruktivno preispitivanje postupaka savjetovanja i tijela koja su u tu svrhu osnovana u Zajednici.

(7) U svojoj Komunikaciji o programu Zajednice u području sigurnosti, higijene i zaštite zdravlja na radu (1996. - 2000.) Komisija je naglasila potrebu za racionalizacijom rada dva savjetodavna odbora – Savjetodavnog odbora za sigurnost, higijenu i zaštitu zdravlja na radu i Komisije za sigurnost i zdravlje u rudarstvu i drugim ekstraktivnim industrijama – njihovim spajanjem ili pripajanjem, smanjenjem broja članova i uspostavom jedinstvenog tajništva.

(8) U Komunikaciji Komisije Prilagodba promjenama u radu i društvu: nova strategija Zajednice o sigurnosti i zdravlju 2002. - 2006. također se navodi da je radi učinkovite provedbe prava Zajednice potrebna tijesna suradnja između Komisije i uprava država članica i da bi ova suradnja bila bolja i jednostavnija kad bi se dva savjetodavna odbora spojila u jedinstveni Savjetodavni odbor.

(9) Ustrojstvo Savjetodavnog odbora za sigurnost, higijenu i zaštitu zdravlja na radu treba zadržati uz napravljene promjene za racionalizaciju njegovog rada i uz jasan navod horizontalne prirode njegovih nadležnosti da bi se obuhvatili svi javni i privatni sektori djelatnosti u skladu s područjem primjene zakonodavstva Zajednice o zdravlju i sigurnosti na radu. Znanje i iskustvo koje je stekla Komisija za sigurnost i zdravlje u rudarstvu i drugim ekstraktivnim industrijama treba također očuvati osnivanjem stalnih radnih skupina za određene sektore u okviru ovog Savjetodavnog odbora.

(10) Ovu reformu treba uključiti u novu odluku o osnivanju Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu kao jedinstvenog savjetodavnog tijela te o stavljanju izvan snage Odluke 74/325/EEZ.

(11) Odluke o osnivanju Komisije za sigurnost u rudnicima, odluku u vezi s nadležnostima i poslovnikom Komisije za sigurnost u rudnicima i Odluku 74/326/EEZ također treba staviti izvan snage,

Odbor ima zadatak pomagati Komisiji u pripremi, provedbi i ocjenjivanju aktivnosti u području sigurnosti i zdravlja na radu.

Ovaj zadatak obuhvaća javne i privatne sektore gospodarstva.

Konkretno, Odbor:

(a) provodi razmjenu gledišta i iskustava u pogledu postojećih ili planiranih propisa, na temelju raspoloživih informacija;

(b) pomaže u osmišljavanju zajedničkog pristupa problemima u području sigurnosti i zdravlja na radu te određivanju prioriteta Zajednice kao i mjera potrebnih za njihovu provedbu;

(c) upozorava Komisiju na područja u kojima postoji očita potreba za novim znanjima te za primjerenim mjerama za osposobljavanje i istraživanje;

(d) određuje, u okviru akcijskih programa Zajednice:kriterije i ciljeve za sprečavanje nesreća na radu i opasnosti za zdravlje u poduzeću; metode koje poduzećima i njihovim zaposlenicima omogućuju da ocijene i poboljšaju razinu zaštite;

(e) doprinosi, zajedno s Europskom agencijom za sigurnost i zdravlje na radu, obaviještenosti nacionalnih uprava, sindikata i organizacija poslodavaca o mjerama Zajednice da bi se olakšala suradnja i potakle sve inicijative s njihove strane za razmjenu iskustava i uspostavu kodeksa prakse;

(f) daje mišljenje o planovima za inicijative Zajednice koje utječu na sigurnost i zdravlje na radu;

(g) daje mišljenje o godišnjem programu i kružnom četverogodišnjem programu Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu.

Da bi ispunio gore navedene zadatke, Odbor surađuje, uglavnom putem razmjene informacija, s drugim odborima nadležnim za sigurnost i zdravlje na radu, inter alia , s Odborom viših inspektora rada i Znanstvenim odborom za granične vrijednosti za profesionalnu izloženost kemijskim agensima.

SL L 185, 9.7.1974., str. 18 . Odluka kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

Članak 1. Članak 1.

Članak 2. Članak 2. 1.Odbor ima zadatak pomagati Komisiji u pripremi, provedbi i ocjenjivanju aktivnosti u području sigurnosti i zdravlja na radu. Ovaj zadatak obuhvaća javne i privatne sektore gospodarstva. 2.Konkretno, Odbor: (a) provodi razmjenu gledišta i iskustava u pogledu postojećih ili planiranih propisa, na temelju raspoloživih informacija;(b) pomaže u osmišljavanju zajedničkog pristupa problemima u području sigurnosti i zdravlja na radu te određivanju prioriteta Zajednice kao i mjera potrebnih za njihovu provedbu;(c) upozorava Komisiju na područja u kojima postoji očita potreba za novim znanjima te za primjerenim mjerama za osposobljavanje i istraživanje;(d) određuje, u okviru akcijskih programa Zajednice:kriterije i ciljeve za sprečavanje nesreća na radu i opasnosti za zdravlje u poduzeću; metode koje poduzećima i njihovim zaposlenicima omogućuju da ocijene i poboljšaju razinu zaštite; (e) doprinosi, zajedno s Europskom agencijom za sigurnost i zdravlje na radu, obaviještenosti nacionalnih uprava, sindikata i organizacija poslodavaca o mjerama Zajednice da bi se olakšala suradnja i potakle sve inicijative s njihove strane za razmjenu iskustava i uspostavu kodeksa prakse;(f) daje mišljenje o planovima za inicijative Zajednice koje utječu na sigurnost i zdravlje na radu;(g) daje mišljenje o godišnjem programu i kružnom četverogodišnjem programu Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu. 3.Da bi ispunio gore navedene zadatke, Odbor surađuje, uglavnom putem razmjene informacija, s drugim odborima nadležnim za sigurnost i zdravlje na radu, inter alia , s Odborom viših inspektora rada i Znanstvenim odborom za granične vrijednosti za profesionalnu izloženost kemijskim agensima.

Članak 3. Članak 3. 1.Odbor ima tri punopravna člana za svaku državu članicu, od kojih je jedan predstavnik vlade, jedan predstavnik sindikata i jedan predstavnik organizacije poslodavaca. 2.Za svakog punopravnog člana mogu se imenovati dva zamjenska člana. Ne dovodeći u pitanje članak 6. stavak 3., zamjenski član nazočan je sastancima Odbora samo ako član kojeg zamjenjuje ne može biti nazočan. 3.Punopravne i zamjenske članove imenuje Vijeće. Pri podnošenju popisa kandidata Vijeću, države članice nastoje osigurati da sastav Odbora pravedno odražava dotične različite gospodarske sektore te udio muškaraca i žena u radno aktivnom stanovništvu. 4.Vijeće objavljuje popis punopravnih i zamjenskih članova u Službenom listu Europske unije u informativne svrhe.

Članak 4. Članak 4. 1.Mandat punopravnih i zamjenskih članova je tri godine. Njihov se mandat može obnoviti. 2.Po isteku njihovog mandata, punopravni i zamjenski članovi ostaju na dužnosti dok ih se ne zamijeni ili se njihov mandat ne obnovi. 3.Mandat člana završava prije isteka trogodišnjeg razdoblja u slučaju njegove ostavke ili nakon priopćenja dotične države članice u kojem je navedeno da je mandat okončan. Za ostatak mandata član se zamjenjuje u skladu s postupkom utvrđenim u članku 3.

Članak 5. Članak 5. 1.U okviru Odbora postoje tri interesne skupine sastavljene od predstavnika nacionalnih vlada, sindikata i organizacija poslodavaca. 2.Svaka interesna skupina izabire jednog od svojih članova za svojeg glasnogovornika. 3.Svaka interesna skupina određuje koordinatora koji će sudjelovati na sastancima Odbora, Ureda i interesne skupine. 4.Za organiziranje aktivnosti Odbora ustanovljuje se Ured sastavljen od dva predstavnika Komisije te glasnogovornikâ i koordinatorâ koje imenuju interesne skupine.

Članak 6. Članak 6. 1.Odborom predsjeda glavni direktor koji je pri Komisiji zadužen za socijalnu politiku ili, ako je spriječen, tu ulogu iznimno preuzima jedan od direktora glavne direkcije kojeg imenuje glavni direktor. Predsjedatelj ne glasuje. 2.Odbor se sastaje kad ga sazove predsjedatelj, bilo na vlastitu inicijativu ili na zahtjev najmanje jedne trećine njegovih članova. 3.Predsjedatelj može na vlastitu inicijativu pozvati najviše dva stručnjaka da sudjeluju na sastancima Odbora. Svaku interesnu skupinu mogu pratiti najviše dva stručnjaka, pod uvjetom da se o tome obavijesti predsjedatelja najmanje tri dana prije sastanka Odbora. 4.Odbor može osnovati radne skupine kojima predsjeda član Odbora ili zamjenski član. Svaka radna skupina sastavljena je od četiri stručnjaka za svaku interesnu skupinu. U okviru Odbora osniva se i stalna radna skupina sastavljena od 5 stručnjaka za svaku interesnu skupinu, koja se redovito bavi pitanjima vezanim uz rudarstvo i ekstraktivne industrije. Predsjedatelji ovih radnih skupina podnose rezultate svojih rasprava na sastanku Odbora u obliku izvješća. 5.Predstavnici odgovarajućeg odjela Komisije sudjeluju na sastancima Odbora i radnih skupina. Tajničke usluge osigurava Komisija. 6.Sastancima Odbora mogu kao promatrači biti nazočni: direktor Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu; direktor Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta; jedan predstavnik za svaku interesnu skupinu države članice Europskog gospodarskog prostora. 7.Predsjedatelj može na temelju obrazloženog mišljenja Ureda odobriti drugim promatračima da budu nazočni na sastancima Odbora.

Članak 7. Članak 7. 1.Mišljenje Odbora nije valjano ako nisu prisutne dvije trećine njegovih članova. Glasovati mogu samo članovi. 2.U mišljenju Odbora navode se razlozi na kojima se ono temelji; ono se donosi apsolutnom većinom valjanih glasova. Mišljenju se prilaže pismena izjava o stajalištu manjine ako ona to zahtijeva. 3.Odbor određuje postupke za brzo donošenje odluka, na koje se uvjeti iz stavaka 1. i 2. primjenjuju mutatis mutandis .

Članak 8. Članak 8.

Članak 9. Članak 9.

kriterije i ciljeve za sprečavanje nesreća na radu i opasnosti za zdravlje u poduzeću;

Članak 10. Članak 10.

Članak 11. Članak 11.

metode koje poduzećima i njihovim zaposlenicima omogućuju da ocijene i poboljšaju razinu zaštite;

Odbor ima tri punopravna člana za svaku državu članicu, od kojih je jedan predstavnik vlade, jedan predstavnik sindikata i jedan predstavnik organizacije poslodavaca.

Za svakog punopravnog člana mogu se imenovati dva zamjenska člana.

Ne dovodeći u pitanje članak 6. stavak 3., zamjenski član nazočan je sastancima Odbora samo ako član kojeg zamjenjuje ne može biti nazočan.

Punopravne i zamjenske članove imenuje Vijeće. Pri podnošenju popisa kandidata Vijeću, države članice nastoje osigurati da sastav Odbora pravedno odražava dotične različite gospodarske sektore te udio muškaraca i žena u radno aktivnom stanovništvu.

Vijeće objavljuje popis punopravnih i zamjenskih članova u Službenom listu Europske unije u informativne svrhe.

SL L 185, 9.7.1974., str. 15 . Odluka kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

Mandat punopravnih i zamjenskih članova je tri godine. Njihov se mandat može obnoviti.

Po isteku njihovog mandata, punopravni i zamjenski članovi ostaju na dužnosti dok ih se ne zamijeni ili se njihov mandat ne obnovi.

Mandat člana završava prije isteka trogodišnjeg razdoblja u slučaju njegove ostavke ili nakon priopćenja dotične države članice u kojem je navedeno da je mandat okončan.

Za ostatak mandata član se zamjenjuje u skladu s postupkom utvrđenim u članku 3.

U okviru Odbora postoje tri interesne skupine sastavljene od predstavnika nacionalnih vlada, sindikata i organizacija poslodavaca.

Svaka interesna skupina izabire jednog od svojih članova za svojeg glasnogovornika.

Svaka interesna skupina određuje koordinatora koji će sudjelovati na sastancima Odbora, Ureda i interesne skupine.

Za organiziranje aktivnosti Odbora ustanovljuje se Ured sastavljen od dva predstavnika Komisije te glasnogovornikâ i koordinatorâ koje imenuju interesne skupine.

Odborom predsjeda glavni direktor koji je pri Komisiji zadužen za socijalnu politiku ili, ako je spriječen, tu ulogu iznimno preuzima jedan od direktora glavne direkcije kojeg imenuje glavni direktor. Predsjedatelj ne glasuje.

Odbor se sastaje kad ga sazove predsjedatelj, bilo na vlastitu inicijativu ili na zahtjev najmanje jedne trećine njegovih članova.

Predsjedatelj može na vlastitu inicijativu pozvati najviše dva stručnjaka da sudjeluju na sastancima Odbora.

Svaku interesnu skupinu mogu pratiti najviše dva stručnjaka, pod uvjetom da se o tome obavijesti predsjedatelja najmanje tri dana prije sastanka Odbora.

Odbor može osnovati radne skupine kojima predsjeda član Odbora ili zamjenski član. Svaka radna skupina sastavljena je od četiri stručnjaka za svaku interesnu skupinu.

U okviru Odbora osniva se i stalna radna skupina sastavljena od 5 stručnjaka za svaku interesnu skupinu, koja se redovito bavi pitanjima vezanim uz rudarstvo i ekstraktivne industrije.

Predsjedatelji ovih radnih skupina podnose rezultate svojih rasprava na sastanku Odbora u obliku izvješća.

Predstavnici odgovarajućeg odjela Komisije sudjeluju na sastancima Odbora i radnih skupina. Tajničke usluge osigurava Komisija.

Sastancima Odbora mogu kao promatrači biti nazočni:

Predsjedatelj može na temelju obrazloženog mišljenja Ureda odobriti drugim promatračima da budu nazočni na sastancima Odbora.

direktor Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu;

direktor Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta;

jedan predstavnik za svaku interesnu skupinu države članice Europskog gospodarskog prostora.

Mišljenje Odbora nije valjano ako nisu prisutne dvije trećine njegovih članova. Glasovati mogu samo članovi.

U mišljenju Odbora navode se razlozi na kojima se ono temelji; ono se donosi apsolutnom većinom valjanih glasova. Mišljenju se prilaže pismena izjava o stajalištu manjine ako ona to zahtijeva.

Odbor određuje postupke za brzo donošenje odluka, na koje se uvjeti iz stavaka 1. i 2. primjenjuju mutatis mutandis .

Po primitku mišljenja Komisije Odbor donosi svoj poslovnik u kojem za svoje aktivnosti utvrđuje praktična rješenja, posebno ona za brzo donošenje odluka i suradnju s drugim odborima nadležnim za sigurnost i zdravlje na radu, inter alia , s Odborom viših inspektora rada i Znanstvenim odborom za granične vrijednosti za profesionalnu izloženost kemijskim agensima. Poslovnik se u informativne svrhe šalje Europskom parlamentu i Vijeću; Vijeće također ima pravo opoziva.

Ne dovodeći u pitanje članak 287. Ugovora, članovi Odbora ne smiju otkrivati informacije do kojih su došli putem Odbora ili rasprava radnih skupina ako ih Komisija obavijesti da je zahtijevano mišljenje ili postavljeno pitanje povjerljive prirode. U takvim slučajevima dotičnim sastancima nazočni su samo članovi Odbora i predstavnici Komisije.

Odluke o osnivanju Komisije za sigurnost u rudnicima donesene na 36. i 42. sjednici Vijeća 6. rujna 1956. te 9. i 10. svibnja 1957. , Odluka predstavnika vlada država članica koji se sastaju unutar Posebnog vijeća ministara od 9. srpnja 1957. o nadležnosti i poslovniku Komisije za sigurnost u rudnicima te odluke Vijeća 74/325/EEZ i 74/326/EEZ ovime se stavljaju izvan snage.

Ova Odluka stupa na snagu 1. siječnja 2004.

ODLUČILO JE: