Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 175. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog KomisijeSL C 184, 17.6.1997. str. 20. , SL C 16, 20.1.1998. str. 14 . i SL C 108, 7.4.1998., str. 94 . ,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odboraSL C 355, 21.11.1997., str. 83 . ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regijaSL C 180, 11.6.1998., str. 38 . ,

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. UgovoraMišljenje Europskog parlamenta od 11. veljače 1999. (SL C 150, 28.5.1999., str. 419. ), potvrđeno 16. rujna 1999. i Zajedničko stajalište Vijeća od 22. listopada 1999. (SL C 343, 30.11.1999. str. 1. ). Odluka Europskog parlamenta od 7. rujna 2000. i Odluka Vijeća od 14. rujna 2000. i s obzirom na zajednički tekst koji je odobrio Odbor za mirenje 18. srpnja 2000. ,

Svrha je ove Direktive uspostava okvira za zaštitu kopnenih površinskih voda, prijelaznih voda, obalnih voda i podzemnih voda koji:

(a) sprječava daljnju degradaciju i štiti i učvršćuje stanje vodnih ekosustava kao i, s obzirom na potrebe za vodom, kopnenih ekosustava i močvarnih područja izravno ovisnih o vodnim ekosustavima;

(b) obećava održivo korištenje voda na osnovu dugoročne zaštite raspoloživih vodnih resursa;

(c) ima za cilj bolju zaštitu i poboljšanje vodnog okoliša, među ostalim i putem specifičnih mjera za postupno smanjenje ispuštanja, emisije i rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste, te prestanak ili postupno eliminiranje ispuštanja, emisije ili rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste;

(d) osigurava progresivno smanjenje onečišćenja podzemnih voda i sprečava njihovo daljnje onečišćenje, te

(e) doprinosi ublažavanju posljedica poplavi i suša i na tajosiguravanju dostatnih količina površinskih i podzemnih voda dobre kvalitete potrebnih za održivo, uravnoteženo i pravično korištenje voda, znatnom smanjenju onečišćenja podzemnih voda, zaštiti kopnenih površinskih voda i morskih voda, i postizanju ciljeva relevantnih međunarodnih ugovora, uključujući i one koji su usmjereni na eliminaciju onečišćenja morskog okoliša, akcijom Zajednice prema članku 16., stavku 3. za prekidanje ili postupno eliminiranje ispuštanja, emisije i rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste, a s konačnim ciljem postizanja u morskom okolišu, vrijednosti bliskih temeljnim koncentracijama tvari koje se prirodno javljaju i koncentracijâ blizu nule za sintetske tvari.

SL C 184, 17.6.1997. str. 20. , SL C 16, 20.1.1998. str. 14 . i SL C 108, 7.4.1998., str. 94 .

(1) Voda nije kao drugi komercijalni proizvodi, već je naslijeđe koje treba čuvati, zaštititi i postupati s njome kao takvom.

(2) Zaključci Ministarskog seminara Zajednice o vodnoj politici u Frankfurtu 1998. godine ističu potrebu za donošenjem zakonodavstva Zajednice koje se tiče na ekološke kvalitete. Vijeće je u svojoj rezoluciji od 28. lipnja 1988. SL C 209, 9.8.1988., str. 3 . zatražilo od Komisije da podnese prijedloge za poboljšanje ekološke kvalitete površinskih voda Zajednice.

(3) Deklaracijom Ministarskog seminara o podzemnim vodama održanog u Hagu 1991. godine ističe se potreba za djelovanjem radi izbjegavanja dugoročnog pogoršanja kvalitete i količine slatke vode, i pozvala na pokretanje programa djelovanja do 2000. godine, usmjerenog na održivo upravljanje i zaštitu slatkovodnih resursa. U svojoj rezoluciji od 25. veljače 1992. SL C 59, 6.3.1992., str. 2 . i 20. veljače 1995. SL C 49, 28.2.1995., str. 1 . Vijeće je zatražilo program djelovanja za podzemne vode i reviziju Direktive Vijeća 80/68/EEZ od 17. prosinca 1979. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja izazvanog određenim opasnim tvarimaSL L 20, 26.1.1980., str. 43 . Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ (SL L 377, 31.12.1991., str. 48. ). , kao dio opće politike zaštite slatkih voda.

(4) Vode u Zajednici izložene su sve većem opterećenju zbog sve veće potražnje za dovoljnim količinama vode odgovarajuće kvalitete za sve namjene. Europska agencija za okoliš u svom izvješću Okoliš u Europskoj uniji – 1995. od 10. studenoga 1995. dala je ažurirano izvješće o stanju okoliša, potvrđujući potrebu za djelovanjem radi zaštite voda u Zajednici glede pitanjâ kvalitete i količine.

(5) Vijeće je 18. prosinca 1995. donijelo zaključke kojima se, među ostalim, traži izrada nove okvirne direktive kojom bi se utvrdila osnovna načela održive politike upravljanja vodama u Europskoj uniji, te pozvalo Komisiju da iznese prijedlog.

(6) Komisija je 21. veljače 1996. usvojila komunikaciju Europskom parlamentu i Vijeću o vodnoj politici Europske zajednice, kojom se postavljaju načela vodne politike Zajednice.

(7) Komisija je 9. rujna 1996. predstavila prijedlog Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o programu djelovanja zaSL C 355, 25.11.1996., str. 1 . . U tom prijedlogu Komisija je istakla potrebu utvrđivanja postupaka za reguliranje zahvaćanja slatke vode i praćenja kvalitete i količine slatke vode.

(8) Komisija je 29. svibnja 1995. izdala priopćenje Europskom parlamentu i Vijeću o razumnom korištenju i zaštiti močvarnih područja, čime se priznala njihova važna funkcija u zaštiti vodnih resursa.

(9) Potrebno je razraditi cjelovitu politiku Zajednice o vodi.

(10) Vijeće 25. lipnja 1996. , Odbor regija 19. rujna 1996. , Gospodarski i socijalni odbor 26. rujna 1996. i Europski parlament 23. listopada 1996. pozvali su Komisiju da iznese prijedlog Direktive Vijeća kojom se utvrđuje okvir europske vodne politike.

osiguravanju dostatnih količina površinskih i podzemnih voda dobre kvalitete potrebnih za održivo, uravnoteženo i pravično korištenje voda,

(11) Kako je utvrđeno u članku 174. Ugovora, politika Zajednice u odnosu na okoliš ostvariti ciljeve očuvanja, zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša, uz razborito i racionalno korištenje prirodnih bogatstava, politika se mora temeljiti na načelu opreznosti te na načelu preventivnog djelovanja, načelu da se šteta nanesena okolišu popravlja ponajprije na samom izvoru te na načelu da onečišćivač plaća.

(12) Na temelju članka 174. Ugovora, pripremajući politiku zaštite okoliša Zajednica treba uzimati u obzir dostupne znanstvene i tehničke podatke, uvjete okoliša u različitim regijama Zajednice, ekonomski i socijalni razvoj Zajednice u cjelini i uravnoteženi razvoj njezinih regija, kao i moguće koristi i troškove djelovanja odnosno nedjelovanja.

(13) U Zajednici su prisutni različiti uvjeti i različite potrebe koje zahtijevaju specifična rješenja. Ovu bi različitost trebalo uzeti u obzir prilikom planiranja i realizacije mjera za zaštitu i održivo korištenje vode u okviru riječnog sliva. Odluke bi trebalo donositi što je bliže moguće mjestima gdje je voda izložena nekom utjecaju ili gdje se koristi. Prednost bi trebalo dati akcijama koje potpadaju pod odgovornost zemalja članica, izradom programa mjera prilagođenih regionalnim i lokalnim uvjetima.

(14) Uspjeh ove Direktive oslanja se na blisku suradnju i usklađeno djelovanje u Zajednici, državama članicama i na lokalnoj razini, kao i na informiranju, konzultiranju i sudjelovanju javnosti, uključujući i korisnike.

(15) Opskrba vodom je djelatnost od općeg interesa, kako je to određeno u komunikaciji Komisije o službama od općeg interesa u EuropiSL C 281, 26.9.1996., str. 3 . .

(16) Neophodna je daljnja integracija zaštite i održivog upravljanja vodama u druga područja politike Zajednice, kao što su energetika, transport, poljoprivreda, ribarstvo, regionalna politika i turizam. Ova bi Direktiva trebala osigurati temelj za kontinuirani dijalog i za razvoj strategije prema daljnjoj integraciji različitih područja politike. Ova Direktiva također može dati važan doprinos drugim područjima suradnje između država članica, među ostalim i Europskoj perspektivi prostornog razvitka (ESDP).

(17) Učinkovita i usklađena vodna politika mora voditi računa o osjetljivosti vodenih ekosustava smještenih blizu obala i estuarija, ili u zaljevima i relativno zatvorenim morima, jer na njihovu ravnotežu snažno utječe kvaliteta kopnenih voda koje teku u njih. Zaštita stanja voda u riječnim slivovima donijet će gospodarske dobiti doprinosom zaštiti riblje populacije, uključujući i priobalne riblje populacije.

(18) Vodna politika zahtijeva transparentan, učinkovit i usklađen zakonodavni okvir. Zajednica mora odrediti zajednička načela i opći okvir za djelovanje. Ova bi Direktiva trebala osigurati takav okvir, koordinirati i objedinjavati i, na dulji rok, dalje razvijati opća načela i strukture za zaštitu i održivo korištenje vode u Zajednici, u skladu s načelom supsidijarnosti.

(19) Cilj ove Direktive je održavanje i unapređivanje vodenog okoliša u Zajednici. Ovaj cilj se u prvom redu odnosi na kvalitetu dotičnih voda. Kontrola količine je dopunski element u osiguravanju dobre kvalitete voda, i stoga bi trebalo uspostaviti i mjere za osiguranje količina u svrhu postizanja dobre kvalitete.

(20) Količinsko stanje tijela podzemnih voda može imati utjecaj na ekološku kvalitetu površinskih voda i kopnenog ekosustava vezanog uz te podzemne vode.

znatnom smanjenju onečišćenja podzemnih voda,

(21) Zajednica i države članice stranke su brojnih međunarodnih ugovora koji sadrže važne obveze o zaštiti mora od onečišćenja, posebno u Konvenciji o zaštiti morskog okoliša Baltičkog mora, potpisanoj u Helsinkiju 9. travnja 1992. i odobrenoj Odlukom Vijeća 94/157/EZSL L 73, 16.3.1994., str. 19 . , Konvenciji o zaštiti morskog okoliša Sjeveroistočnog Atlantika, potpisanoj u Parizu 22. rujna 1992. i odobrenoj Odlukom Vijeća 98/249/EZSL L 104, 3.4.1998., str. 1 . , i Konvenciji o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja, potpisanoj u Barceloni 16. veljače 1976. i odobrenoj Odlukom Vijeća 77/585/EEZSL L 240, 19.9.1977., str. 1 . , te u njezinom Protokolu o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja iz izvora na kopnu, potpisanog u Ateni 17. svibnja 1980. i odobrenog Odlukom Vijeća 83/101/EEZSL L 67, 12.3.1983., str. 1 . . Ova Direktiva predstavlja doprinos u omogućivanju Zajednici i državama članicama da udovolje tim obvezama.

(22) Ova Direktiva treba doprinijeti postupnom smanjenju emisije opasnih tvari u vode.

(23) Zajednička načela potrebna su za koordiniranje nastojanja zemalja članica za poboljšanje zaštite voda u Zajednici, u smislu količine i kvalitete, promicanje održivog korištenja voda, sudjelovanje u rješavanju problema prekograničnih voda, zaštitu vodenih ekosustava, kopnenih ekosustava i močvarnih područja koja izravno ovise o njima, te za čuvanje i razvijanje mogućeg korištenja voda Zajednice.

(24) Dobra kvaliteta voda doprinijet će osiguranju opskrbe stanovništva pitkom vodom.

(25) Trebalo bi uspostaviti zajedničke definicije stanja voda glede kvalitete, kao i glede količine gdje je to relevantno za zaštitu okoliša. Trebalo bi odrediti ciljeve zaštite okoliša kako bi se osiguralo postizanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda u području cijele Zajednice i spriječilo pogoršanje stanja voda na razini Zajednice.

(26) Budući da bi države članice trebale težiti postizanju cilja barem dobrog stanja voda, utvrđujući i provodeći potrebne mjere u sklopu cjelovitih programa mjera, vodeći računa o postojećim potrebama Zajednice. Tamo gdje je stanje voda već sada dobro, trebalo bi ga održavati. Kada se radi o podzemnim vodama, uz zahtjev za dobrim stanjem, svaki značajni i trajni trend porasta koncentracije onečišćenja trebalo bi utvrditi i zaustaviti.

(27) Konačni cilj ove Direktive je postići uklanjanje prioritetnih opasnih tvari i doprinijeti postizanju koncentracija tvari u morskom okolišu koje su bliske vrijednostima koje se prirodno pojavljuju.

(28) Površinske i podzemne vode su, u načelu, obnovljivi prirodni resursi; posebna zadaća osiguravanja dobrog stanja podzemnih voda zahtijeva pravovremenu akciju i stabilno dugoročno planiranje zaštitnih mjera zbog prirodnog vremenskog trajanja njihovog nastanka i obnavljanja. To bi trajanje potrebno za poboljšanje stanja trebalo uzeti u obzir kod redoslijeda pri utvrđivanju mjera za postizanje dobrog stanja podzemnih voda i promjenu svakog trenda povećanja koncentracije onečišćenja u podzemnim vodama.

(29) U nastojanju da postignu ciljeve uspostavljene ovom Direktivom i pri donošenju programa mjera, države članice mogu provedbu programa mjera podijeliti u faze radi povoljnijeg raspoređivanja troškova realizacije.

(30) U svrhu postizanja potpune i dosljedne provedbe ove Direktive, svako produljenje rokova mora biti utemeljeno na odgovarajućim transparentnim i očiglednim kriterijima, a države članice moraju ga opravdati planom upravljanja riječnih slivova.

zaštiti kopnenih površinskih voda i morskih voda, i

(31) U slučajevima kada je neko vodno tijelo toliko izloženo ljudskoj aktivnosti ili je njegovo prirodno stanje takvo da je postizanje dobrog stanja neprovedivo ili pretjerano skupo, mogu se odrediti blaži ekološki ciljevi utemeljeni na odgovarajućim logičkim i transparentnim kriterijima, i trebalo bi poduzeti sve praktične korake kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje stanja voda.

(32) Moguća su izuzeća od zahtjeva za sprečavanjem daljnjeg pogoršanja ili postizanjem dobrog stanja voda, i to pod

(33) Cilju postizanja dobrog stanja voda trebalo bi težiti u svakom riječnom slivu, tako da se omogući koordiniranje mjera za površinske i podzemne vode koje pripadaju istom ekološkom, hidrološkom i hidrogeološkom sustavu.

(34) U svrhu zaštite okoliša potrebna je jača integracija kvalitativnih i količinskih aspekata površinskih kao i podzemnih voda, uzimajući u obzir prirodne uvjete toka voda u hidrološkom ciklusu.

(35) U riječnom slivu, gdje korištenje voda može imati prekogranične posljedice, zahtjeve za postizanjem ekoloških ciljeva utvrđenih ovom Direktivom, a posebno programe mjera, trebalo bi koordinirati na razini cijelog slivnog područja. Kod riječnih slivova koji se protežu preko granica Zajednice, države članice moraju nastojati osigurati odgovarajuću koordinaciju s dotičnim državama nečlanicama. Ova Direktiva je doprinos provedbi obveza Zajednice po međunarodnim konvencijama o zaštiti voda i upravljanju vodama, odnosno Konvenciji UN-a o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, odobrenoj odlukom Vijeća 95/308/EZSL L 186, 5.8.1995., str. 42 . i svim daljnjim sporazumima o njezinoj provedbi.

(36) Potrebno je provesti analize značajki riječnog sliva i utjecaja ljudske aktivnosti, kao i gospodarsku analizu korištenja vode. Države članice moraju pratiti kretanje stanja voda na sistematskim i uzajamno usporedivim osnovama u području cijele Zajednice. Ove su informacije neophodne da bi države članice mogle izraditi programe mjera za postizanje ciljeva utvrđenih u sklopu ove Direktive.

(37) Države članice moraju utvrditi vode iz kojih se vrši zahvaćanje vode za piće i osigurati poštivanje Direktive Vijeća 80/778/EEZ od 15. srpnja 1980. o kvaliteti vode namijenjene ljudskoj potrošnjiSL L 229, 30.8.1980., str. 11 . Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 98/83/EZ (SL L 330, 5.12.1998., str. 32. ). .

(38) Korištenje gospodarskih instrumenata u državama članicama može biti primjereno kao dio programa mjera. Trebalo bi uzeti u obzir načelo povrata troškova korištenja voda, uključujući i troškove za zaštitu okoliša i korištenje resursa povezane sa štetama ili negativnim posljedicama po vodni okoliš, posebno u skladu s načelom da zagađivač plaća. U tu svrhu bit će potrebna gospodarska analiza vodoopskrbe temeljena na dugoročnim projekcijama ponude i potražnje vode u slivnom području.

(39) Postoji potreba za sprečavanjem ili smanjivanjem utjecaja nezgoda kod kojih dolazi do iznenadnog zagađivanja voda. Odgovarajuće mjere za to trebalo bi uključiti u Program mjera.

(40) S obzirom na sprečavanje i kontrolu onečišćenja, politika Zajednice o vodnoj politici trebala bi se temeljiti na kombiniranom pristupu i primjenjujući kontroliranje onečišćenja na izvoru putem uspostavljanja graničnih vrijednosti emisija i standardâ kvalitete okoliša.

postizanju ciljeva relevantnih međunarodnih ugovora, uključujući i one koji su usmjereni na eliminaciju onečišćenja morskog okoliša, akcijom Zajednice prema članku 16., stavku 3. za prekidanje ili postupno eliminiranje ispuštanja, emisije i rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste, a s konačnim ciljem postizanja u morskom okolišu, vrijednosti bliskih temeljnim koncentracijama tvari koje se prirodno javljaju i koncentracijâ blizu nule za sintetske tvari.

(41) S obzirom na količinu vode, trebalo bi odrediti opća načela za kontrolu zahvaćanja i akumuliranja, kako bi se osigurala ekološka održivost vodnih sustava.

(42) Trebalo bi utvrditi zajedničke standarde kvalitete okoliša i granične vrijednosti emisije za određene grupe zagađivača, kao minimalne zahtjeve u zakonodavstvu Zajednice. Treba osigurati odredbe za donošenje takvih standarda na razini cijele Zajednice.

(43) Onečišćenje ispuštanjem, emisijom ili uslijed rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste treba prekinuti ili postupno isključiti. Europski parlament i Vijeće, na prijedlog Komisije, trebali bi se sporazumjeti o tome koje će se tvari smatrati prioritetnima i koje će se posebne mjere poduzeti protiv onečišćenja tim tvarima, uzimajući u obzir sve značajne izvore te utvrdivši ekonomičnu i razmjernu razinu kao i kombinaciju kontrolnih mjera.

(44) Pri određivanju prioritetnih opasnih tvari u obzir bi trebalo uzeti načelo opreznosti, oslanjajući se naročito na određivanje mogućih štetnih posljedica i na znanstvenu procjenu rizika.

(45) Države članice trebale bi usvojiti mjere za uklanjanje onečišćenja površinskih voda prioritetnim štetnim tvarima, te za postupno smanjivanje onečišćenja ostalim tvarima, koje bi inače onemogućilo državama članicama postizanje ciljeva postavljenih za površinske vode.

(46) U svrhu osiguranja sudjelovanja javnosti, uključujući i korisnike vode, u procesu donošenja i upotpunjavanja planova upravljanja riječnim slivovima, potrebno je osigurati odgovarajuće informacije o planiranim mjerama i izvješća o napredovanju njihove provedbe, radi uključivanja javnosti prije donošenja konačnih odluka o potrebnim mjerama.

(47) Direktiva bi trebala osigurati mehanizme djelovanja u slučaju suočavanja sa zaprekama koje ometaju poboljšanje stanja voda, kada se te zapreke nalaze izvan područja primjene vodnog zakonodavstva Zajednice, s ciljem da Zajednica razvije odgovarajuću strategiju za njihovo uklanjanje.

(48) Komisija bi trebala svake godine predstaviti upotpunjeni plan svih inicijativa koje namjerava predložiti u sektoru voda.

(49) Trebalo bi donijeti tehničke specifikacije radi osiguranja usklađenog pristupa u Zajednici, kao sastavni dio ove Direktive. Kriteriji za ocjenjivanje stanja voda predstavljaju važan korak naprijed. Trebalo bi prihvatiti prilagodbu nekih tehničkih elemenata prema stanju razvoja tehnike i standardizaciju metoda nadziranja, uzorkovanja i analiza. Komisija može donijeti odgovarajuće direktive radi što boljeg razumijevanja i primjene kriterija za karakterizaciju slivnih područja i ocjenjivanje stanja voda.

(50) Trebalo bi donijeti mjere za provedbu ove Direktive u skladu s odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. u kojoj su navedeni postupci za ostvarenje provedbenih ovlasti prenesenih na KomisijuSL C 184, 17.7.1999., str. 23 . .

(51) Provedbom ove Direktive treba postići razinu zaštite voda bar jednaku onoj predviđenoj nekim ranijim aktima, koje bi trebalo staviti izvan snage čim relevantne odredbe ove Direktive budu u potpunosti primijenjene.

(52) Odredbe ove Direktive preuzimaju okvir za kontrolu onečišćenja opasnim tvarima ustanovljen Direktivom 76/464/EEZSL L 129, 18.5.1976., str. 23. ; Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ (SL L 377, 31.12.1991., str. 48. ). . Stoga navedenu Direktivu treba staviti izvan snage kada relevantne odredbe ove Direktive budu u potpunosti primijenjene.

(53) Treba osigurati punu primjenu i provedbu postojećih zakona o okolišu i zaštiti voda. Potrebno je osigurati pravilnu primjenu odredaba ove Direktive u cijeloj Zajednici, uz predviđanje odgovarajućih sankcija u zakonodavstvu zemalja članica. Te sankcije moraju biti učinkovite, razmjerne i destimulirajuće,

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije: l.Površinske vodeznači kopnene vode, osim podzemnih voda; prijelazne vode i obalne vode, osim u pogledu kemijskog statusa, za koji su uključene i teritorijalne vode.2.Podzemne vodeznači sve vode ispod površine tla u zoni zasićenja i u izravnom dodiru s površinom tla ili podzemljem.3.Kopnene vodeznači sve stajaće ili tekuće vode na površini tla i sve podzemne vode na kopnenoj strani od polazne crte od koje se mjeri širina teritorijalnih voda.4.Rijekaznači tijelo kopnene vode, koje većim dijelom teče površinom tla, ali može dijelom toka teći i ispod zemlje.5.Jezeroznači tijelo stajaće kopnene površinske vode.6.Prijelazne vodesu tijela površinskih voda u blizini riječnih ušća, koje su djelomično slane uslijed blizine obalnih voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem slatkovodnih tokova.7.Obalne vodeznači površinske vode s kopnene strane crte koja je u svakoj točki udaljena jednu nautičku milju u smjeru mora od polazne crte od koje se mjeri širina teritorijalnih voda, a protežu se, gdje je to primjenjivo, do vanjske granice prijelaznih voda.8.Umjetno vodno tijeloznači tijelo površinske vode stvoreno ljudskom aktivnošću.9.Znatno promijenjeno vodno tijeloznači tijelo površinske vode kojem je uslijed fizičkih promjena nastalih ljudskom aktivnošću bitno promijenjen karakter, kako je to utvrdila država članica sukladno odredbama Priloga II.10.Tijelo površinske vodeznači jasno određen i znatan element površinske vode, kao što je jezero, akumulacija, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, prijelazna voda ili pojas obalne vode.11.Vodonosnikznači podzemni sloj ili slojeve stijena ili drugih geoloških naslaga dovoljne poroznosti i propusnosti da omogućuju znatan protok podzemnih voda ili zahvaćanje znatnih količina podzemnih voda.12.Tijelo podzemne vodeznači određen volumen podzemnih voda u vodonosniku ili vodonosnicima.13.Riječni slivznači površina kopna s kojeg se sve površinsko otjecanje kroz niz potoka, rijeka i, eventualno, jezera slijeva u more kroz isto ušće, estuarij ili deltu.14.Podslivznači površina kopna s kojeg se sve površinsko otjecanje kroz niz potoka, rijeka i eventualno jezera slijeva u određenu točku na nekom vodotoku (obično u jezero ili u drugu rijeku).15.Vodno područjeznači površina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili više susjednih riječnih slivova zajedno s njihovim pripadajućim podzemnim i obalnim vodama, koje je prema članku 3., stavku 1. utvrđeno kao glavna jedinica za upravljanje riječnim slivovima.16.Nadležno tijeloznači tijelo ili tijela utvrđena u članku 3. stavku 2. ili članku 3. stavku 3.17.Stanje površinske vodeje općeniti izraz koji označava stanje nekog tijela površinske vode, određeno njegovim ekološkim ili kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je lošije.18.Dobro stanje površinske vodeznači stanje nekog tijela površinske vode kada se i njezino ekološko i kemijsko stanje ocjenjuju barem kao dobro.19.Stanje podzemne vodeje općeniti izraz koji označava stanje nekog tijela podzemne vode, određeno njegovim količinskim ili kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je lošije.20.Dobro stanje podzemne vodeznači stanje nekog tijela podzemne vode kada se i njezino količinsko i kemijsko stanje ocjenjuju barem kao” dobro.21.Ekološko stanjeje izraz kvalitete strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava povezanih s površinskim vodama, klasificirano u skladu s Prilogom V.22.Dobro ekološko stanjeznači stanje nekog tijela površinske vode, tako klasificirano u skladu s Prilogom V.23.Dobar ekološki potencijalje stanje znatno promijenjenog ili umjetnog vodnog tijela, tako klasificirano u skladu s relevantnim odredbama Priloga V.24.Dobro kemijsko stanje površinskih vodaznači kemijsko stanje potrebno da bi se zadovoljili okolišni ciljevi za površinske vode, uspostavljeni u članku 4. stavku 1. točki (a), odnosno kemijsko stanje nekog tijela površinske vode u kojoj koncentracija onečišćujuće tvari ne prelazi standarde kvalitete okoliša ustanovljene u Prilogu IX. i članku 16. stavku 7. te sukladno drugim relevantnim propisima Zajednice kojima se određuju standardi kvalitete okoliša na razini Zajednice.25.Dobro kemijsko stanje podzemne vodeje kemijsko stanje neke tijela podzemne vode koje udovoljava uvjetima utvrđenima u tablici 2.3.2. Priloga V.26.Količinsko stanjeje izraz stupnja u kojem na tijelo podzemne vode utječe izravno ili neizravno zahvaćanje.27.Raspoložive zalihe podzemne vodeznači dugoročni godišnji prosjek stupnja ukupne obnove tijela podzemne vode, umanjen za dugoročni godišnji prosjek protoka koji je potreban za postizanje ciljeva ekološke kvalitete s njime povezanih površinskih voda, utvrđenih u članku 4., da bi se izbjeglo bilo kakvo značajnije umanjenje ekološkog stanja takvih voda, kao i da bi se izbjeglo bilo kakva značajnija šteta za s njime povezane okolne kopnene ekosustave.28.Dobro količinsko stanjeznači stanje definirano u tablici 2.1.2. Priloga V.29.Opasne tvariznači tvari ili grupe tvari koje su toksične, postojane i sklone bioakumuliranju, kao i druge tvari ili grupe tvari koje daju razloge za jednako zabrinjavajuće.30.Prioritetne tvariznači tvari određene sukladno članku 16., stavku 2. i popisane u Prilogu X. Među tim tvarima nalaze se” prioritetne opasne tvari, što znači tvari utvrđene sukladno članku 16. stavcima 3. i 6. za koje treba poduzeti mjere sukladno članku 16. stavcima 1. i 8.31.Onečišćujuća tvarznači bilo koja tvar koja može izazvati onečišćenje, a posebno tvari navedene u Prilogu VIII.32.Izravno ispuštanje u podzemne vodeznači ispuštanje onečišćujućih tvari u podzemne vode, bez procjeđivanja kroz tlo ili podzemlje.33.Onečišćenjeznači izravno ili neizravno unošenje, izazvano ljudskom aktivnošću, tvari ili topline u zrak, vodu ili tlo, što može biti štetno za ljudsko zdravlje ili kvalitetu vodnih ekosustava ili kopnenih ekosustava izravno ovisnih o vodnim ekosustavima, koje dovodi do štete po materijalnu imovinu, šteti vrijednostima okoliša ili drugim legitimnim oblicima korištenja okoliša ili na njih utječe.34.Okolišni ciljeviznači ciljevi izneseni u članku 4.35.Standard kvalitete okolišaoznačava koncentraciju određene onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari u vodi, sedimentu ili bioti, koja se ne smije premašiti, radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša.36.Kombinirani pristupznači kontrola ispuštanjâ i emisija u površinske vode u skladu s pristupom određenim u članku 10.37.Voda namijenjena za ljudsku potrošnjuima isto značenje kao u Direktivi 80/778/EEZ, kako je izmijenjena Direktivom 98/83/EZ.38.Vodne uslugeznači sve usluge koje za kućanstva, javne ustanove ili bilo koju gospodarsku aktivnost osiguravaju: a) zahvaćanje, akumuliranje, skladištenje, pročišćavanje i distribuciju površinske ili podzemne vode,b) prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda koje se zatim ispuštaju u površinske vode.39.Korištenje vodeznači vodne usluge zajedno s bilo kojom drugom aktivnošću utvrđenom u članku 5. i Prilogu II., koje imaju znatan utjecaj na stanje voda. Ovaj koncept vrijedi za potrebe članka 1. i ekonomske analize provedene prema članku 5. i Prilogu III., točki (b). 40.Granične vrijednosti emisijeznači masa, izražena određenim specifičnim parametrima, koncentracija i/ili razina emisije koja se ne smije prekoračiti tijekom jednom ili više razdoblja. Granične vrijednosti emisije mogu se također odrediti za određene grupe, rodove ili kategorije tvari, posebno one navedene u članku 16. Granične vrijednosti emisije tvari normalno vrijede za mjesto gdje emisija napušta postrojenje, a pri određivanju se zanemaruje razrjeđenje. Kod neizravnih ispuštanja u vodu, pri određivanju granične vrijednosti emisije može se uzeti u obzir učinak stanice za pročišćavanje otpadnih voda, pod uvjetom da se jamči jednaka razina zaštite okoliša u cjelini te da to ne dovodi do više razine onečišćenja okoliša. 41.Kontrole emisijaznači kontrole koje zahtijevaju specifično ograničenje emisije, na primjer graničnu vrijednost emisije, ili drukčije određuju ograničenja ili uvjete posljedica, naravi ili drugih karakteristika emisije ili uvjete rada koji utječu na emisiju. Upotreba izraza kontrole emisija u ovoj Direktivi u odnosu na odredbe bilo koje druge direktive ne smatra se novim tumačenjem tih odredaba u bilo kojem smislu.

SL C 355, 21.11.1997., str. 83 .

Članak l. Članak l. Svrha

Članak 2. Članak 2. Definicije

Članak 3. Članak 3. Koordiniranje administrativnih ustroja u vodnim područjima 1.Države članice određuju pojedinačne riječne slivove na svom državnom području i, za potrebe ove Direktive, grupiraju ih u pojedinačna vodna područja. Mali riječni slivovi mogu se kombinirati s većim riječnim slivovima ili povezati sa susjednim malim slivovima i tako formirati vodna područja, gdje je to primjereno. Tamo gdje podzemne vode ne slijede u potpunosti određeni sliv, priključuje ih se najbližem ili najprimjerenijem vodnom području. Obalne vode bit određuju se i priključuje ih se najbližem ili najprimjerenijem vodnom području. 2.Države članice osiguravaju odgovarajući administrativni ustroj, uključujući i imenovanje odgovarajućeg nadležnog tijela, za primjenu pravila iz ove Direktive u svakom vodnom području na svojem državnom području. 3.Države članice vode brigu o tome da se sliv, koji pokriva državno područje više od jedne države članice, priključi međunarodnom vodnom području. Na zahtjev zainteresiranih država članica, Komisija poduzima mjere radi olakšanja priključivanja sliva takvom međunarodnom vodnom području. Svaka država članica osigurava odgovarajući administrativni ustroj, uključujući i imenovanje odgovarajućeg nadležnog tijela, za primjenu pravila iz ove Direktive na dijelu međunarodnog vodnog područja koji se nalazi na njezinom državnom području. 4.Države članice osiguravaju koordinaciju zahtjeva ove Direktive za postizanjem okolišnih ciljeva utvrđenih u članku 4., a naročito programa mjera, na cijelom vodnom području. U međunarodnim vodnim područjima dotične države članice zajednički osiguravaju koordinaciju, a za tu svrhu mogu koristiti postojeće strukture koje proizlaze iz međunarodnih ugovora. Na zahtjev uključenih zemalja članica Komisija poduzima akciju za lakše uspostavljanje programa mjera. 5.Tamo gdje se neki riječni sliv proteže izvan područja Zajednice, dotična država ili države članice nastoje uspostaviti odgovarajuću koordinaciju s relevantnim državama nečlanicama, u svrhu postizanja ciljeva ove Direktive na cijelom vodnom području. Države članice osiguravaju provedbu pravila iz ove Direktive na svojem državnom području. 6.Države članice mogu odrediti postojeće nacionalno ili međunarodno tijelo kao nadležno tijelo za potrebe ove Direktive. 7.Države članice imenuju nadležno tijelo najkasnije do datuma navedenog u članku 24. 8.Države članice dostavljaju Komisiji popis svojih nadležnih tijela i nadležnih tijela svih međunarodnih subjekata u kojima sudjeluju, najkasnije 6 mjeseci od datuma navedenog u članku 24. Za svako nadležno tijelo treba dati informacije određene u Prilogu I. 9.Države članice dužne su obavijestiti Komisiju o svim promjenama informacija sadržanim u točki 8. u roku od 3 mjeseca otkako je promjena nastupila.

Članak 4. Članak 4. Okolišni ciljevi l.Provodeći programe mjera utvrđene planovima upravljanja riječnim slivovima: (a) za površinske vodei. Države članice provode potrebne mjere radi sprečavanja pogoršanja stanja svih površinskih voda, uz primjenu stavaka 6. i 7. i ne dovodeći u pitanje stavak 8.ii. Države članice štite, poboljšavaju i obnavljaju sva tijela površinske vode, podložno primjeni podtočke iii. za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela, s ciljem postizanja dobrog stanja površinskih voda najkasnije 15 godina od datuma stupanja na snagu ove Direktive, sukladno odredbama iz Priloga V., podložno primjeni odgoda određenih u suglasnosti sa stavkom 4. i primjeni stavaka 5., 6. i 7., ne dovodeći u pitanje stavak 8.;iii. Države članice štite i poboljšavaju sva umjetna i znatno promijenjena vodna tijela, s ciljem postizanja dobrog ekološkog potencijala i dobrog kemijskog stanja površinskih voda najkasnije 15 godina od datuma stupanja na snagu ove Direktive, u skladu s odredbama iz Priloga V., podložno primjeni odgoda određenih u skladu sa stavkom 4. i uz primjenu stavaka 5., 6. i 7., ne dovodeći u pitanje stavak 8.;iv. Države članice provode potrebne mjere u skladu s člankom 16. stavkom 1. i 8. s ciljem progresivnog smanjenja zagađivanja prioritetnim tvarima te prestanka ili postupnog isključivanja emisija, ispuštanja i rasipanja prioritetnih opasnih tvari ne dovodeći u pitanje relevantne međunarodne ugovore navedene u članku l. za stranke na koje se to odnosi; (b) za podzemne vodei. Države članice provode mjere za sprečavanje ili ograničenje unošenja onečišćujućih tvari u podzemne vode i za sprečavanje pogoršanja stanja svih podzemnih voda, podložno primjeni stavaka 6. i 7. i ne dovodeći u pitanje stavak 8. ovog članka, te podložno primjeni članka 11. stavka 3. točke (j).ii. Države članice štite, poboljšavaju i obnavljaju sve podzemne vode, osiguravaju ravnotežu između crpljenja i obnove podzemnih voda, s ciljem postizanja dobrog stanja podzemnih voda najkasnije 15 godina od datuma stupanja na snagu ove Direktive, sukladno odredbama Priloga V., podložno primjeni odgoda određenih sukladno stavku 4. i uz primjenu stavaka 5., 6. i 7., ne dovodeći u pitanje stavak 8. ovog članka, te podložno primjeni članka 11. stavka 3. točke (j)iii. Države članice provode potrebne mjere za promjenu svakog značajnog i ustrajnog trenda povećanja koncentracije bilo koje onečišćujuće tvari uzrokovanog ljudskom aktivnošću, kako bi se postupno smanjilo onečišćenje podzemnih voda;Mjere za postizanje promjene trenda provode se u skladu sa člankom 17., stavcima 2., 4. i 5., uzimajući u obzir primjenjive standarde postavljene u relevantnim propisima Zajednice, uz primjenu stavaka 6. i 7. i ne dovodeći u pitanje stavak 8. (c) za zaštićena područjaDržave članice osiguravaju poštovanje svih standarda i ciljeva najkasnije 15 godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, ukoliko nije drukčije određeno propisima Zajednice po kojima su pojedina zaštićena područja uspostavljena. 2.Kada se na određeno vodno tijelo odnosi više od jednog cilja, navedenog u stavku l., primjenjuje se onaj stroži. 3.Države članice mogu neko tijelo površinske vode proglasiti umjetnim ili znatno promijenjenim u sljedećim slučajevima: (a) kada bi promjene hidromorfoloških značajki vodnog tijela potrebne za postizanje dobrog ekološkog stanja imale značajne negativne posljedice na:i. širi okoliš;ii. plovidbu, uključujući lučka postrojenja, ili rekreaciju;iii. djelatnosti radi kojih se voda akumulira, kao što su opskrba pitkom vodom, energetika, ili navodnjavanje;iv. regulaciju voda, obranu od poplave, odvodnju; iliv. druge jednako važne održive ljudske razvojne aktivnosti; (b) kada se korisni ciljevi kojima služe umjetne ili promijenjene karakteristike vodnih tijela iz tehničkih razloga ili zbog visokih troškova ne mogu postići drugim sredstvima koja bi bila znatno bolja ekološka opcija.Takvo određenje i njegove razloge treba posebno spomenuti u planovima upravljanja riječnim slivovima iz članka 13. i preispitati svakih šest godina. 4.Rokovi ustanovljeni na temelju stavka l. mogu se produžiti radi postupnog postizanja ciljeva, pod uvjetom da se ne događa daljnje pogoršanje stanja dotičnog vodnog tijela, kada su zadovoljeni sljedeći uvjeti: (a) države članice utvrde da se potrebna poboljšanja stanja vodnih tijela ne mogu razumno postići u određeno unutar vremenskog okvira utvrđenog u tom stavku, zbog najmanje jednog od sljedećih razloga:i. poboljšanja se u traženoj mjeri mogu postići samo u fazama koje prelaze zadani vremenski okvir, iz tehničkih razloga;ii. postizanje poboljšanja u zadanom vremenskom okviru bilo bi nerazmjerno skupo;iii. prirodni uvjeti ne dozvoljavaju pravovremeno poboljšanje stanja vodenih tijela. (b) Produljenje rokova i razlozi za to produljenje posebno su razrađeni i objašnjeni u planu upravljanja riječnim slivom iz članka 13.(c) Produljenje je ograničeno na najviše dva daljnja ažuriranja plana upravljanja riječnim slivom, osim u slučajevima kada su prirodni uvjeti takvi da ciljevi ne mogu biti postignuti u tom razdoblju.(d) U planu upravljanja riječnim slivom navodi se sažetak mjera koji se zahtijeva na temelju članka 11. koje su predviđene kao neophodne da bi se vodna tijela postupno dovela u traženo stanje do produljenog roka, razlozi za svako odgađanje provođenja tih mjera i očekivani vremenski plan za njihovu provedbu. U nadopune plana upravljanja riječnim slivom treba uključiti pregled provedbe tih mjera i sažetak eventualnih dodatnih mjera. 5.Države članice mogu se usmjeriti na postizanje manje strogih okolišnih ciljeva od onih koji se zahtijevaju stavkom l. za određena vodna tijela koja izložena posljedicama ljudske aktivnosti, kako je određeno u skladu s člankom 5. stavkom 1., ili je njihovo prirodno stanje takvo da bi postizanje tih ciljeva bilo neprovedivo ili nerazmjerno skupo, i ako su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti: (a) okolišne i društveno-ekonomske potrebe, kojima ta ljudska aktivnost služi, ne mogu se zadovoljiti drugim sredstvima koja su znatno bolja ekološka opcija, a ne povlače za sobom nerazmjerne troškove;(b) države članice osiguravaju:za površinske vode, najviše ekološko i kemijsko stanje koje je moguće je postignuto, uz utjecaje koji se nisu mogli razumno izbjeći zbog prirode ljudske aktivnosti ili onečišćenja, za podzemne vode, najmanje moguće promjene dobrog stanja podzemnih voda, uz utjecaje koji se nisu mogli razumno izbjeći zbog prirode ljudske aktivnosti ili onečišćenja; (c) ne dolazi do daljnjeg pogoršanja stanja dotičnog vodnog tijela;(d) uspostavljanje manje strogih okolišnih ciljeva, i razlozi za to, izričito su spomenuti u planu upravljanja riječnim slivom iz članka 13., i ti se ciljevi preispituju svakih 6 godina. 6.Privremeno pogoršanje stanja voda ne smatra se kršenjem zahtjeva ove Direktive ako je rezultat okolnosti nastalih iz prirodnih uzroka ili zbog više sile, koje su iznimne i koje se nije moglo razumno predvidjeti, naročito velikih poplava ili dugotrajnih suša, ili posljedica okolnosti izazvanih nezgodama koje se nisu razumno mogle predvidjeti, kada su ispunjeni sljedeći uvjeti: (a) poduzeti su svi mogući koraci da se spriječi daljnje pogoršanje stanja i da se spriječi dovođenje u pitanje postizanja ciljeva ove Direktive na drugim vodnim tijelima koje nisu izložena navedenim okolnostima;(b) uvjeti pod kojima se mogu proglasiti iznimne ili nepredviđene okolnosti, uključujući i usvajanje odgovarajućih pokazatelja, navedeni su u planu upravljanja riječnim slivom;(c) mjere koje će se poduzeti u takvim izuzetnim okolnostima uključene su u program mjera i neće dovesti u pitanje obnavljanje kvalitete vode nakon što navedene okolnosti prestanu;(d) posljedice iznimnih okolnosti ili okolnosti koje se nije moglo razumno predvidjeti preispituju se svake godine te se, podložno razlozima iz stavka 4. točke (a), sve praktične mjere poduzete s ciljem vraćanja vodnog tijela u stanje prije posljedica tih okolnosti, čim to bude razumno moguće; i(e) sažetak posljedica navedenih okolnosti i onih mjera koje su poduzete ili će se poduzeti u skladu s točkama (a) i (d) uključen je u sljedeću nadopunu plana upravljanja riječnim slivom. 7.Države članice ne krše ovu Direktivu u slučaju: da je nepostizanje dobrog stanja podzemnih voda, dobrog ekološkog stanja ili, gdje je to odgovarajuće, dobrog ekološkog potencijala, ili nesprečavanje pogoršanja stanja površinskih ili podzemnih voda posljedica novonastalih promjena fizičkih karakteristika tijela površinske vode ili promjena razine tijela podzemne vode, ili da je nesprečavanje pogoršanja od vrlo dobrog stanja prema dobrom stanju tijela površinske vode rezultat novih ljudskih aktivnosti u području održivog razvoja ako su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti: (a) poduzeti su svi praktični koraci za ublažavanje negativnog utjecaja na stanje vodnog tijela;(b) razlozi tih modifikacija i promjena izričito su navedeni i objašnjeni u planu upravljanja riječnim slivom iz članka 13. te da se ciljevi preispituju svakih šest godina;(c) razlozi tih modifikacija i promjena od prevladavajućeg su javnog interesa i/ili su koristi za okoliš i društvo od postizanja ciljeva iz stavka l. manji od koristi za ljudsko zdravlje, sigurnost i održivi razvoj, koje proizlaze iz tih modifikacija i promjena; i(d) korisni ciljevi kojima služe te promjene stanja vode ne mogu se iz tehničkih razloga ili zbog nerazmjernih troškova postići drugim sredstvima koja predstavljaju znatno bolju ekološku opciju. 8.Prilikom primjene stavaka 3., 4., 5., 6. i 7., država članica mora osigurati da tom primjenom trajno ne isključi ili dovede u pitanje postizanje ciljeva ove Direktive na drugim vodnim tijelima u istom vodnom području, te da primjena bude konzistentna s provedbom ostalim zakonodavstvom Zajednice koje se tiče okoliša. 9.Treba poduzeti korake kako bi se osiguralo da primjena novih odredaba, uključujući i primjenu stavaka 3., 4., 5., 6. i 7., jamči barem istu razinu zaštite kao i postojeće zakonodavstvo Zajednice.

Članak 5. Članak 5. Značajke vodnog područja, pregled utjecaja ljudske aktivnosti na okoliš i ekonomska analiza korištenja vode l.Svaka država članica osigurava da se za svako vodno područje ili za dio međunarodnog vodnog područja na njezinom državnom području izvede: analiza njegovih značajki, pregled utjecaja ljudske aktivnosti na stanje površinskih i podzemnih vodnih tijela, i ekonomska analiza korištenja voda u skladu s tehničkim specifikacijama navedenima u Prilogu II. i III. te da bude dovršena najkasnije četiri godine od dana stupanja na snagu ove Direktive. 2.Analize i pregledi iz stavka l. preispitat će se i, ako je potrebno, nadopuniti najkasnije 13 godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, a nakon toga svakih 6 godina.

Članak 6. Članak 6. Registar zaštićenih područja 1.Države članice dužne su osiguravati uspostavu jednog ili više registara svih područja koja se nalaze unutar svakog vodnog područja za koje je određeno da zahtijevaju posebnu zaštitu u okviru određenog zakonodavstva Zajednice, za zaštitu njihovih površinskih i podzemnih voda ili za zaštitu staništa i vrsta izravno ovisnih o vodi. One osiguravaju da se ti registri uspostave najkasnije 4 godine od dana stupanja na snagu ove Direktive. 2.Registar ili registri sadrže sva vodna tijela određena u članku 7. stavku 1. i sva zaštićena područja obuhvaćena Prilogom IV. 3.Za svako vodno područje, registar ili registri zaštićenih područja moraju se redovito preispitivati i ažurirati.

Članak 7. Članak 7. Vode koje se koriste za zahvaćanje pitke vode 1.Države članice utvrdit će u svakom vodnom području: sva vodna tijela koja se koriste za zahvaćanje vode namijenjene ljudskoj potrošnji koja osiguravaju u prosjeku više od 10 m3 na dan ili koja opskrbljuju više od pedeset ljudi, i sva vodna tijela namijenjena takvom korištenju u budućnosti. Države članice prate, u skladu s Prilogom V., ona vodna tijela koja sukladno Prilogu V., osiguravaju u prosjeku više od 100 m3 dnevno. 2.Za svako vodno tijelo utvrđeno sukladno stavku l., osim postizanja ciljeva iz članka 4. u skladu sa zahtjevima ove Direktive, za površinska vodna tijela, uključujući standarde kvalitete uspostavljene na razini Zajednice sukladno članku 16., države članice dužne su osigurati da voda dobivena nakon primjene režima pročišćavanja, i u sukladnosti sa zakonodavstvom Zajednice, zadovoljava zahtjeve Direktive 80/778/EEZ, kako je izmijenjena Direktivom 98/83/EZ. 3.Države članice osiguravaju potrebnu zaštitu utvrđenim vodnim tijelima s ciljem izbjegavanja pogoršanja njihove kvalitete, kako bi se smanjila razina pročišćavanja potrebnog za dobivanje pitke vode. Za ta vodna tijela, države članice mogu odrediti zaštitne zone.

Članak 8. Članak 8. Praćenje stanja površinskih voda, podzemnih voda i zaštićenih područja 1.Države članice dužne su osigurati uspostavu će programâ praćenja stanja voda radi dobivanja jasnog i sveobuhvatnog pregleda stanja voda u svakom vodnom području: za površinske vode, ti programi obuhvaćaju: i. volumen i razinu ili protok u mjeri odgovarajućoj za ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal; iii. ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal; za podzemne vode, ti programi obuhvaćaju praćenje kemijskog i količinskog stanja, za zaštićena područja, ti se programi nadopunjuju onim specifikacijama koje su sadržane u zakonodavstvu Zajednice na temelju kojih su ustanovljena pojedina zaštitna područja. 2.Ovi programi postat će operativni najkasnije šest godina od datuma stupanja na snagu ove Direktive, ako drugim propisima nije određeno drukčije. Praćenje stanja provodit će se u skladu zahtjevima iz Priloga V. 3.Tehničke specifikacije i standardizirane metode za provođenje analiza i praćenja stanja voda utvrđuju se u skladu s postupkom navedenim u članku 21.

Članak 9. Članak 9. Povrat troškova za vodne usluge 1.Države članice uzimaju u obzir načelo povrata troškova od vodnih usluga, uključujući i okolišne troškove i troškove resursâ, imajući u vidu ekonomsku analizu provedenu sukladno Prilogu III., i posebno u skladu s načelom da onečišćivač plaća. Države su članice do 2010. godine dužne osigurati: da politika cijena vode predstavlja odgovarajući poticaj korisnicima da koriste vodne resurse učinkovito i da time doprinesu ostvarenju okolišnih ciljeva ove Direktive, odgovarajući doprinos raznih korisnika, podijeljenih najmanje na industriju, domaćinstva i poljoprivredu, povratu troškova vodnih usluga, na temelju ekonomske analize provedene sukladno Prilogu III., i uzimajući u obzir načelo da onečišćivač plaća. Države članice mogu pri tome voditi računa o socijalnim, okolišnim i gospodarskim učincima povrata, kao i zemljopisnim i klimatskim uvjetima u dotičnoj regiji ili regijama. 2.Države članice u planu upravljanja riječnim slivom izvješćuju o planiranim koracima za provedbu stavka l. koji će doprinijeti ostvarenju ciljeva ove Direktive, kao i o sudjelovanju raznih korisnika vode u povratu troškova vodnih usluga. 3.Ništa što je sadržano u ovom članku ne sprečava financiranje određenih preventivnih ili korektivnih mjera radi postizanja ciljeva ove Direktive. 4.Države članice ne čine povredu ove Direktive ako odluče, u skladu s ustaljenom praksom, da ne primjenjuju odredbe stavka l. druge rečenice i za tu svrhu odgovarajuće odredbe stavka 2., za neku djelatnost korištenja vode, u mjeri u kojoj se time ne dovode u pitanje svrha i postizanje ciljeva ove Direktive. Države članice dužne su navesti razloge neprimjenjivanja stavka l., druge rečenice, u planovima upravljanja riječnim slivovima.

Članak 10. Članak 10. Kombinirani pristup za točkaste i raspršene izvore 1.Države članice dužne su osigurati da sva ispuštanja iz stavka 2. u površinske vode budu pod kontrolom sukladno kombiniranom pristupu utvrđenom u ovom članku. 2.Države članice dužne su osigurati uspostavljanje i/ili provedbu: (a) kontrola emisija utemeljenih na najboljoj postojećoj tehnologiji; ili(b) odgovarajućih graničnih vrijednosti emisija; ili(c) kod raspršenih izvora, kontrola koje uključuju, u dotičnom slučaju, najbolju ekološku praksunavedenu u: Direktivi Vijeća 96/61/EZ od 24. rujna 1996. o cjelovitom sprečavanju i kontroli onečišćenjaSL L 257, 10.10.1996., str. 26 . , Direktivi Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih vodaSL L 135, 30.5.1991., str. 40 . Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 98/15/EZ. (SL L 67, 7.3.1998., str. 29. ) , Direktivi Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja nitratima iz poljoprivrednih izvoraSL L 375, 31.12.1991., str. 1 . , Direktivama donesenima sukladno članku 16. ove Direktive, Direktivama navedenim u Prilogu IX., svom drugom relevantnom zakonodavstvu Zajednice najkasnije 12 godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, osim ako je u dotičnom zakonodavstvu navedeno drukčije. 3.Ako ciljevi ili standardi kvalitete, uspostavljeni bilo sukladno ovoj Direktivi, Direktivama iz Priloga IX. ili ostalim propisima Zajednice, zahtijevaju strože uvjete od onih koji proizlaze iz primjene stavka 2., sukladno tome treba određuju se strože kontrole ispuštanja.

Članak 11. Članak 11. Program mjera 1.Svaka država članica dužna je osigurati uspostavu programa mjera za svako vodno područje ili za dio međunarodnog vodnog područja na svojem državnom području, vodeći računa o rezultatima analiza iz članka 5., radi postizanja ciljeva iz članka 4. Ti programi mjera mogu upućivati na mjere 2.Svaki program mjera sadržavat će osnovnemjere navedene u stavku 3. i, prema potrebi, dopunske mjere. 3.Osnovne mjere su minimalni zahtjevi kojima treba udovoljiti i koje se sastoje od: (a) mjera potrebnih za provedbu zakonodavstva Zajednice o zaštiti voda, uključujući mjere zahtijevane u zakonodavstvu navedenom u članka 10. i dijelu A Priloga VI.;(b) mjera koje se smatraju primjerenima za potrebe članka 9.;(c) mjera za promicanje učinkovitog i održivog korištenja voda, kako bi se izbjeglo dovođenje u pitanje postizanja ciljeva navedenih u članku 4;(d) mjera za ispunjavanje zahtjeva iz članka 7., uključujući i mjere za zaštitu kvalitete vode, radi smanjenja razine postupka pročišćavanja potrebnog za dobivanje pitke vode;(e) kontrola zahvaćanja slatkih površinskih i podzemnih voda i akumuliranja slatke površinske vode, uključujući i uspostavu registra ili registara zahvaćanja vode i zahtijevanje prethodnog odobrenja za zahvaćanje i akumuliranje. Ova kontrola periodički se preispituje i, ako je potrebno, nadopunjuje. Države članice mogu iz ovih kontrola izuzeti zahvate i akumulacije koje nemaju značajan utjecaj na stanje voda;(f) kontrola, uključujući i zahtijevanje prethodnog odobrenja, umjetne obnove ili povećanja tijelâ podzemnih voda. Voda koja se koristi u tu svrhu može proizlaziti iz bilo koje površinske ili podzemne vode, pod uvjetom da korištenje tog izvora ne dovodi u pitanje postizanje okolišnih ciljeva postavljenih za taj izvor ili za tijelo podzemne vode koje se obnavlja ili povećava. Te kontrole periodički će se preispitivati i, ako je potrebno, nadopuniti;(g) kod točkastih ispuštanja koja mogu izazvati zagađenje, zahtjeva za prethodno reguliranje, kao što je zabrana unošenja onečišćujućih tvari u vodu, ili prethodno odobrenje ili registraciju na temelju općih obvezujućih pravila, kojima se uvode kontrole emisija za dotične onečišćujuće tvari, uključujući i kontrolu u skladu s člancima 10. i 16. Te kontrole periodički će se preispitivati i, ako je potrebno, nadopuniti;(h) kod raspršenih izvora koji mogu izazvati onečišćenje, mjera za sprečavanje ili kontrolu unošenja onečišćujućih tvari. Kontrole mogu biti u obliku zahtjeva za prethodno reguliranje, kao što je zabrana unošenja onečišćujućih tvari u vodu, ili prethodno odobrenje ili registraciju na temelju općih obvezujućih pravila, ako takav zahtjev nije drukčije predviđen zakonodavstvom Zajednice. Te kontrole periodički će se preispitivati i, ako je potrebno, nadopuniti;(i) za bilo koje druge značajne negativne utjecaje na stanje voda navedenih u članku 5. i Prilogu II., posebno mjera kojima se osigurava da su hidromorfološki uvjeti vodnih tijela konzistentni s postizanjem zahtijevanog ekološkog stanja ili dobrog ekološkog potencijala za vodna tijela označena kao umjetna ili znatno promijenjena. Kontrole za ovu svrhu mogu biti u obliku zahtjeva za prethodno odobrenje ili registraciju na temelju općih obvezujućih pravila, ako takav zahtjev nije drukčije predviđen zakonodavstvom Zajednice. Te kontrole periodički će se preispitivati i, ako je potrebno, nadopuniti;(j) zabrane direktnog ispuštanja onečišćujućih tvari u podzemne vode podložno sljedećim odredbama:Države članice mogu odobriti ponovno ubrizgavanje u isti vodonosnik vode korištene za geotermalne svrhe. Također mogu odobriti, određujući pritom uvjete: ubrizgavanje vode koja sadrži tvari koje su rezultat postupaka traženja i vađenja ugljikovodika ili rudarskih aktivnosti te ubrizgavanje vode iz tehničkih razloga u geološke formacije iz kojih su izvađeni ugljikovodici ili druge tvari, ili u geološke formacije koje su iz prirodnih razloga trajno nepodobne za ostale svrhe. Takvim ubrizgavanjem ne smiju se unositi druge tvari, osim onih koje su rezultat navedenih postupaka, ponovno ubrizgavanje podzemne vode iscrpljene iz rudnika i kamenoloma ili u vezi s izgradnjom i održavanjem građevinskih objekata, ubrizgavanje prirodnog ili ukapljenog naftnog plina (UNP), radi skladištenja, u geološke formacije koje su iz prirodnih razloga trajno nepodobne za ostale svrhe, upuštanje prirodnog ili ukapljenog naftnog plina (UNP), radi skladištenja, u druge geološke formacije, ako postoji prevladavajuća potreba za sigurnošću opskrbe plinom, i ako je ubrizgavanje takvo da sprečava bilo kakvu sadašnju ili buduću opasnost pogoršanja kvalitete podzemnih voda, građevinske radove niskogradnje i visokogradnje, odnosno slične radove na ili u tlu, koji dolaze u dodir s podzemnom vodom. Za takve svrhe države članice mogu odrediti da se takvi radovi smatraju odobrenima pod uvjetom da se izvode u sukladnosti s općim obvezujućim pravilima koja je država članica donijela za takve djelatnosti, ispuštanja malih količina tvari za znanstvene svrhe, radi utvrđivanja značajki, zaštite ili popravljanja vodnih tijela, uz ograničenje količina na onoliko koliko je nužno potrebno za navedenu svrhu pod uvjetom da takva ispuštanja ne dovode u pitanje postizanje okolišnih ciljeva utvrđenih za dotično tijelo podzemne vode; (k) u skladu s djelovanjem poduzetim na temelju članka 16., mjere za uklanjanje onečišćenja površinskih voda tvarima navedenima u popisu prioritetnih tvari usvojenom sukladno članku 16. stavku 2., te za postupno smanjenje onečišćenja ostalim tvarima koje bi inače spriječile države članice od postizanja ciljeva za tijela površinskih voda navedenih u članku 4.;(l) svih mjera potrebnih za sprečavanje značajnih gubitaka onečišćujućih tvari iz tehničkih uređaja i za sprečavanje i/ili smanjenje utjecaja iznenadnih zagađenja, na primjer uslijed poplava, uključujući i putem sustavâ za detekciju i upozoravanje na takve događaje, kao i, u slučaju nezgoda koje se nisu mogle predvidjeti, sve mjere za smanjenje opasnosti za vodne ekosustave. 4.Dopunske mjere su mjere koje su osmišljene i koje se provode kao dodatak osnovnim mjerama, radi postizanja ciljeva postavljenih sukladno članku 4. Dio B Priloga VI. sadrži popis takvih mjera koji ih ne iscrpljuje. Države članice mogu također usvojiti daljnje dopunske mjere radi dodatne zaštite ili poboljšanja voda obuhvaćenih ovom Direktivom, uključujući provedbu relevantnih međunarodnih sporazuma iz članka l. 5.Ako podaci o praćenju stanja ili drugi podaci upućuju na to da je postizanje ciljeva iz članka 4. za neko vodno tijelo malo vjerojatno, država članica osigurava: da se istraže razlozi mogućeg neuspjeha, da se prouče i po potrebi preispitaju relevantne dozvole i ovlaštenja, da se preispitaju i po potrebi prilagode programi praćenja stanja, i da se donesu dodatne mjere potrebne za postizanje tih ciljeva, uključujući, gdje je to primjenjivo, i uspostavljanje strožih okolišnih standarda, sukladno postupku utvrđenom u Prilogu V. Ako su ti razlozi rezultat okolnosti nastalih iz prirodnih uzroka ili zbog više sile, koje su iznimne i koje se nije moglo razumno predvidjeti, naročito velikih poplava ili dugotrajnih suša, država članica može odrediti da dodatne mjere nisu izvedive, podložno članku 4. stavku 6. 6.Provodeći mjere na temelju stavka 3., države članice poduzimaju sve odgovarajuće korake da ne izazovu povećanje onečišćenja mora. Ne dovodeći u pitanje postojeće zakonodavstvo, primjena mjera poduzetih na temelju stavka 3. ne smije nipošto dovesti, izravno ili neizravno, do povećanja onečišćenja površinskih voda. Taj se zahtjev ne primjenjuje tamo gdje bi doveo do povećanog onečišćenja okoliša u cjelini. 7.Programi mjera moraju se uspostaviti najkasnije devet godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, a sve mjere moraju postati operativne najkasnije 12 godina od tog istog dana. 8.Programe mjera treba preispitati i, ako je to potrebno, nadopuniti najkasnije 15 godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, a nakon toga svakih šest godina. Sve nove ili revidirane mjere iz nadopunjenog programa moraju postati operativne u roku od tri godine od njihovog uspostavljanja.

Članak 12. Članak 12. Pitanja koja se ne mogu rješavati na razini države članice 1.Kada država članica utvrdi problem koji utječe na njezino upravljanje vodama, a koji ne može sama riješili, može o tome izvijestili Komisiju i bilo koju drugu zainteresiranu državu članicu, a također može dati i preporuke za rješavanje. 2.Komisija mora odgovoriti na svako izvješće ili preporuku dobivenu od država članica u roku od šest mjeseci.

Članak 13. Članak 13. Planovi upravljanja riječnim slivovima 1.Države članice osiguravaju da se za svako vodno područje na njihovom državnom području izradi plan upravljanja riječnim slivom. 2.Ako se radi o međunarodnom vodnom području koje se cijelo nalazi unutar Zajednice, države članice koordiniraju svoje aktivnosti s ciljem izrade jedinstvenog plana upravljanja međunarodnim slivom. Ako se takav plan za upravljanje riječnim slivom ne napravi, države članice izrađuju svoje planove koji pokrivaju dijelove međunarodnog vodnog područja na njihovom državnom području, kako bi se ostvarili ciljevi ove Direktive. 3.Ako se međunarodno vodno područje proteže izvan granica Zajednice, države članice nastoje izraditi jedinstveni plan upravljanja, a ako to nije moguće, plan mora barem pokrivati dio međunarodnog vodnog područja koji se nalazi na državnom području dotične države članice. 4.Plan upravljanja riječnim slivom mora sadržavali podatke detaljno navedene u Prilogu VII. 5.Planovi upravljanja riječnim slivom mogu biti dopunjeni izradom detaljnijih programa i planova za pojedine podslivove, sektore, probleme i tipove voda, radi rješavanja posebnih aspekata vodnog upravljanja. Provedba ovih mjera ne oslobađa države članice ni od koje od njihovih obveza koje proizlaze iz ostatka ove Direktive. 6.Planovi upravljanja riječnim slivovima moraju se objaviti najkasnije devet godina od dana stupanja na snagu ove Direktive. 7.Planovi upravljanja riječnim slivovima moraju se preispitati i nadopuniti najkasnije 15 godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, a nakon toga svakih šest godina.

Članak 14. Članak 14. Informiranje i konzultiranje javnosti l.Države članice potiču aktivno uključivanje svih zainteresiranih strana u provedbu ove Direktive, a naročito u izradu, preispitivanje i nadopunjavanje planova upravljanja riječnim slivovima. Države članice moraju osigurati se za svako vodno područje objave i učine dostupnima komentarima javnosti, uključujući i korisnike: (a) vremenski raspored i program rada za izradu plana, uključujući i popis mjera koje treba poduzeti u pogledu konzultacija, najmanje tri godine prije početka razdoblja na koje se plan odnosi;(b) privremeni pregled značajnih problema gospodarenja vodama koji su uočeni u riječnom slivu, najmanje dvije godine prije početka razdoblja na koje se plan odnosi;(c) kopije nacrta plana upravljanja riječnim slivom, najmanje godinu dana prije početka razdoblja na koje se plan odnosi. Na zahtjev, odobrava se pristup popratnoj dokumentaciji i podacima korištenima u izradi nacrta plana upravljanja riječnim slivom. 2.Države članice moraju predvidjeti najmanje šest mjeseci za pismene primjedbe na navedene dokumente, radi omogućavanja aktivnog sudjelovanja i konzultacija. 3.Stavci l. i 2. primjenjuju se jednako i na dopunjene planove upravljanja riječnim slivovima.

Članak 15. Članak 15. Izvješćivanje 1.Države članice šalju kopije svojih planova upravljanja riječnim slivovima i svih naknadnih dopuna Komisiji i svim drugim zainteresiranim državama članicama u roku od 3 mjeseca od njihovog objavljivanja: (a) za vodna područja koja se nalaze u potpunosti na državnom području jedne države članice, sve planove upravljanja koji pokrivaju to državno područje i koji su objavljeni u skladu s člankom 13.;(b) za međunarodna vodna područja, barem dio plana upravljanja slivom koji pokriva državno područje dotične države članice. 2.Države članice podnosit će zbirna izvješća o: analizama koje se zahtijevaju na temelju članka 5., i programima praćenja osmišljenima u članku 8. poduzetima za potrebe prvog plana upravljanja riječnim slivom, u roku od 3 mjeseca od njihova dovršenja. 3.Države članice će u roku od tri godine od objavljivanja svakog plana upravljanja riječnim slivom ili ažuriranja sukladno članku 13. podnijeti privremeno izvješće o postignutom napretku u provedbi planiranog programa mjera.

Članak 16. Članak 16. Strategija protiv zagađivanja voda 1.Europski parlament i Vijeće donose posebne mjere protiv onečišćenja voda određenim onečišćujućim tvarima ili grupama onečišćujućih tvari koje predstavljaju značajnu opasnost za vodni okoliš, uključujući i opasnost za vode koje se koriste za zahvaćanje vode za piće. Kod takvih onečišćujućih tvari, mjere su usmjerene na postupno smanjivanje i, za prioritetne opasne tvari, određene člankom 2., stavkom 30., na prestanak ili postupno isključivanje ispuštanja, emisija i gubitaka. Takve mjere donose se na temelju prijedloga koje daje Komisija u skladu s postupkom određenim u Sporazumu. 2.Komisija podnosi prijedlog u kojem se određuje popis prioritetnih tvari odabranih među onima koje predstavljaju značajnu opasnost za vodni okoliš ili opasnost koja se putem njega prenosi. Prioriteti u pogledu mjera koje treba poduzeti na temelju opasnosti za vodni okoliš ili opasnost koja se putem njega prenosi, određuju se pomoću: a) procjene rizika u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 793/93SL L 84, 5.4.1993. str. 1 . , Direktivom Vijeća 91/414/EEZSL L 230, 19.8.1991. str. 1 . Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 98/47/EZ (SL L 191, 7.7.1998., str. 50. ). i Direktivom 98/8/EZ Europskog parlamenta i VijećaSL L 123, 24.4.1998., str. 1 . , ilib) ciljane procjene temeljene na riziku (po metodologiji Uredbe (EEZ) br. 793/93), usmjerene isključivo na vodnu ekotoksičnost i toksičnost za ljude putem vodnog okoliša.Ako je tako potrebno za pridržavanje vremenskog rasporeda iz stavka 4., prioritet se određuju na temelju opasnosti za vodni okoliš ili opasnosti koja se putem njega prenosi, utvrđene pojednostavljenim postupkom procjene na temelju rizika, zasnovanom na znanstvenim načelima, vodeći posebno računa o: dokazima o opasnosti koju sobom donosi dotična tvar, posebno o ekotoksičnosti za vodu i toksičnosti za ljude pri izlaganju putem vode, dokazima prikupljenima praćenjem široko rasprostranjenog onečišćenja okoliša, i ostalim dokaznim čimbenicima koji mogu ukazivati na mogućnost široko rasprostranjenog onečišćenja okoliša, kao što su proizvodnja ili mjera korištenja dotične tvari, te način korištenja. 3.U prijedlogu Komisije, također se određuje prioritetno opasne tvari. Komisija pri tome uzima u obzir izbor tvari izvršen u relevantnom zakonodavstvu Zajednice koje se odnosi na opasne tvari ili u međunarodnim ugovorima. 4.Komisija preispituje prihvaćeni popis prioritetnih tvari i najkasnije četiri godine od datuma stupanja na snagu ove Direktive, a nakon toga najmanje svake četiri godine, te prema potrebi dati nove prijedloge. 5.Pripremajući svoj prijedlog, Komisija uzima u obzir preporuke Znanstvenog odbora za toksikologiju, ekotoksikologiju i okoliš, država članica, Europskog parlamenta, Europske agencije za okoliš, istraživačkih programa Zajednice, međunarodnih organizacija u kojima sudjeluje Zajednica, europskih poslovnih organizacija, uključujući i one koje predstavljaju mala i srednja poduzeća, europskih organizacija za okoliš, kao i sve ostale relevantne podatke do kojih dođe. 6.Za prioritetne tvari, Komisija podnosi prijedloge za kontrole u pogledu: postupnog smanjenja ispuštanjâ, emisija ili gubitaka dotičnih tvari, i naročito prestanka ili postupnog isključivanja ispuštanjâ, emisija i gubitaka tvari određenih u skladu sa stavkom 3., uključujući i odgovarajućeg vremenski rasporeda. Vremenski se raspored ne smije protezati na više od 20 godina od prihvaćanja tih prijedloga od strane Europskog parlamenta i Vijeća u skladu s odredbama ovog članka. Komisija pritom utvrđuje odgovarajuću ekonomičnu i razmjernu razinu i kombinaciju kontrole proizvoda i procesa za točkaste i difuzne izvore te uzima u obzir granične vrijednosti emisija za kontrolu procesa, ujednačene u cijeloj Zajednici. Ako je to primjereno, djelovanje u pogledu kontrole procesa na razini Zajednice može se provesti po sektorima. Ako kontrole proizvoda uključuju i preispitivanje odgovarajućih suglasnosti izdanih na temelju Direktive 91/414/EEZ i Direktive 98/8/EZ, to se preispitivanje mora provesti u skladu s odredbama tih Direktiva. Svaki prijedlog za kontrolu mora odrediti i načine njihova preispitivanja, nadopune kao i način ocjene njihove učinkovitosti. 7.Komisija podnosi prijedloge standardâ kvalitete primjenjivih na koncentracije prioritetnih tvari u površinskim vodama, sedimentima i bioti. 8.Komisija će podnijeti prijedloge, u skladu sa stavcima 6. i 7. i barem za kontrole emisija za točkaste izvore i standarde kvalitete okoliša, u roku od dvije godine od uvrštenja dotične tvari u popis prioritetnih tvari. Glede tvari uključenih u prvi popis prioritetnih tvari, u nedostatku sporazuma na razini Zajednice šest godina nakon stupanja na snagu ove Direktive, države članice uspostavit će standarde kvalitete okoliša za te tvari, za sve površinske vode izložene ispuštanju tih tvari i kontrolu glavnih izvora takvih ispuštanja, utemeljenu, među ostalim, i na razmatranju svih tehničkih opcija smanjenja. Za tvari naknadno uključene u popis prioritetnih tvari, u nedostatku sporazuma na razini Zajednice, države članice poduzet će takvo djelovanje pet godina nakon uključivanja u popis. 9.Komisija može pripremati strategije protiv onečišćenja vode bilo kojim drugim onečišćujućim tvarima ili grupama onečišćujućih tvari, uključujući i sva onečišćenja koja nastaju kao posljedica nezgoda. 10.Pripremajući prijedloge iz stavaka 6. i 7. Komisija također preispituje sve Direktive navedene u Prilogu IX. Komisija, do roka iz stavka 8., predlaže reviziju kontrola u Prilogu IX. za sve tvari uključene u popis prioritetnih tvari, te predlaže odgovarajuće mjere uključujući i mogući opoziv kontrola iz Priloga IX. za sve ostale tvari. Sve kontrole iz Priloga IX. za koje se predlaže revizija bit će opozvane danom stupanja na snagu tih revizija. 11.Popis prioritetnih tvari spomenut u stavcima 2. i 3., predložen od strane Komisije, nakon prihvaćanja od strane Europskog parlamenta i Vijeća postaje Prilog X. ovoj Direktivi. Preispitivanje popisa, spomenuto u stavku 4., podliježe istom postupku.

Članak 17. Članak 17. Strategija sprečavanja i kontrole onečišćenja podzemnih voda 1.Europski parlament i Vijeće donose posebne mjere za sprečavanje i kontrolu onečišćenja podzemnih voda. Te su mjere usmjerene na postizanje cilja dobrog kemijskog stanja podzemnih voda u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (b), i donose se, na temelju prijedloga podnesenog u roku od dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive, od strane Komisije, sukladno postupku navedenom u Ugovoru. 2.Predlažući mjere, Komisija uzima u obzir analize provedene u skladu s člankom 5. i Prilogom II. Takve mjere predlažu se ranije, ako postoje raspoloživi podaci, i uključuju: a) kriterije za procjenu dobrog kemijskog stanja podzemnih voda, u skladu s Prilogom II. 2.2. i Prilogom V. 2.3.2. i 2.4.5.;b) kriterije za utvrđivanje značajnog i trajnog uzlaznog trenda i za definiranje polaznih točaka za promjenu trenda koji će se koristiti u skladu s Prilogom V. 2.4.4. 3.Mjere koje proizlaze iz primjene stavka l. uključene su u program mjera iz članka 11. 4.U nedostatku kriterija prihvaćenih na temelju stavka 2. na razini Zajednice, države članice uspostavljaju odgovarajuće kriterije najkasnije pet godina od dana stupanja na snagu ove Direktive. 5.U nedostatku kriterija donesenih prema stavku 4. na nacionalnoj razini, za polaznu točku promjene trenda uzet će se maksimalno 75 % razine standarda kvalitete postavljenih u postojećem zakonodavstvu Zajednice primjenjivom na podzemne vode.

Članak 18. Članak 18. Izvješće Komisije l.Komisija objavljuje izvješće o provedbi ove Direktive najkasnije 12 godina od dana njezina stupanja na snagu, a nakon toga svakih šest godina, i podnosi ga Europskom parlamentu i Vijeću. 2.Izvješće sadrži sljedeće: (a) pregled napretka u provedbi Direktive;(b) pregled stanja površinskih i podzemnih voda u Zajednici, poduzet u koordinaciji s Europskom agencijom za okoliš;(c) pregled planova upravljanja riječnim slivovima podnesenih u skladu s člankom 15., uključujući i prijedloge za poboljšanje budućih planova;(d) sažetak odgovora na svako izvješće ili preporuku upućenu Komisiji od strane država članica na temelju članka 12.;(e) sažetak svih prijedloga, kontrolnih mjera i strategija pripremljenih na temelju članka 16.;(f) sažetak odgovora na primjedbe Europskog parlamenta i Vijeća na ranija izvješća o provedbi. 3.Komisija također objavljuje i izvješće o napretku provedbe temeljeno na zbirnim izvješćima koja države članice podnose na temelju članka 15. stavku 2. i podnosi ga Europskom parlamentu i državama članicama, najkasnije dvije godine nakon dana navedenih u člancima 5. i 8. 4.Komisija, u roku od tri godine od objavljivanja izvješća iz stavka l., objavljuje privremeno izvješće s opisom napretka provedbe na temelju privremenih izvješća država članica spomenutih u članku 15. stavku 3. To izvješće podnosi se Europskom parlamentu i Vijeću. 5.Komisija će, u skladu s ciklusom izvješćivanja, sazvati konferenciju stranaka zainteresiranih za vodnu politiku Zajednice iz svake države članice, radi rasprave o Komisijinim izvješćima o provedbi i radi razmjene iskustava. Među sudionicima trebali bi biti zastupljeni predstavnici nadležnih tijela, Europskog parlamenta, nevladinih organizacija, socijalnih i ekonomskih partnera, potrošačkih udruga, akademici i drugi stručnjaci.

Članak 19. Članak 19. Planovi budućih mjera Zajednice 1.Jednom godišnje Komisija u informativne svrhe prezentira Odboru spomenutom u članku 21. indikativni plan mjera koje utječu na vodno zakonodavstvo, a koje namjerava predložiti u bliskoj budućnosti, uključujući sve one koje proizlaze iz prijedloga, kontrolne mjere i strategije izrađene prema članku 16. Prvu takvu prezentaciju Komisija će organizirati najkasnije dvije godine od dana stupanja na snagu ove Direktive. 2.Komisija će preispitati ovu Direktivu najkasnije 19 godina od njezina stupanja na snagu i predložiti potrebne izmjene.

Članak 20. Članak 20. Tehničke prilagodbe direktive 1.Prilozi I., III. i dio l.3.6. Priloga V. mogu se prilagođavati znanstvenim i tehničkim dostignućima sukladno postupku utvrđenom u članku 21., vodeći računa o razdobljima za preispitivanje i nadopunjavanje planova upravljanja riječnim slivovima, kako je navedeno članku 13. Ako je potrebno, Komisija može donijeti smjernice za provedbu Priloga II. i V., u skladu s postupkom navedenim u članku 21. 2.U svrhu prosljeđivanja i obrade podataka, uključujući statističke i kartografske podatke, za potrebe iz stavka l. mogu se usvojiti tehnički formati, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 21.

Članak 21. Članak 21. Regulativni odbor 1.Komisiji će pomoć u radu pružati odbor (dalje u tekstu Odbor). 2.Kod upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, imajući u vidu odredbe njezina članka 8. Razdoblje utvrđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ određuje se na tri mjeseca. 3.Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 22. Članak 22. Stavljanja izvan snage i prijelazne odredbe l.Sljedeći dokumenti stavljaju se izvan snage sedam godina nakon dana stupanja na snagu ove Direktive: Direktiva 75/440/EEZ od 16. lipnja 1975. o kvaliteti površinske vode namijenjene zahvaćanju pitke vode u državama članicamaSL L 194, 25.7.1975. str. 26 . Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ , Odluka Vijeća 77/795/EEZ od 12. prosinca 1977. , o uvođenju zajedničkog postupka razmjene informacija o kvaliteti površinske slatke vode u ZajedniciSL L 334, 24.12.1977. str. 29 . Odluka kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju od 1994. , Direktiva Vijeća 79/869/EEZ od 9. listopada 1979. o mjernim metodama i učestalosti uzorkovanja i analize površinske vode namijenjenih zahvaćanju pitke vode u državama članicamaSL L 271, 29.10.1979. str 44 . Odluka kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju od 1994. . 2.Sljedeći dokumenti stavljaju se izvan snage 13 godina nakon dana stupanja na snagu ove Direktive: Direktiva Vijeća 78/659/EEZ od 18. srpnja 1978. o kvaliteti slatkih voda kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi bile pogodne za život ribaSL L 222, 14.8.1978. str. 1 . Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju od 1994. , Direktiva Vijeća 79/923/EEZ od 30. listopada 1979. o propisanoj kvaliteti vode u kojoj žive školjkašiSL L 281, 10.11.1979. str. 47 . Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ. , Direktiva Vijeća 80/68/EEZ od 17. prosinca 1979. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja izazvanog određenim opasnim tvarima, Direktiva 76/464/EEZ, s izuzetkom članka 6. koji se stavlja izvan snage s učinkom od stupanja na snagu ove Direktive. 3.Za Direktivu 76/464/EEZ vrijedi sljedeća prijelazna odredba: (a) popis prioritetnih tvari donesen na temelju članka 16. ove Direktive zamjenjuje popis tvari koje su označene kao prioritetne u komunikaciji Komisije Vijeću od 22. lipnja 1982. ;(b) za potrebe članka 7. Direktive 76/464/EEZ, države članice mogu primjenjivati načela za utvrđivanje problema onečišćenja i tvari koje ih izazivaju, uspostavljanje standarda kvalitete i donošenje mjera, navedena u ovoj Direktivi. 4.Okolišni ciljevi iz članka 4. i standardi kvalitete okoliša ustanovljeni u Prilogu IX. na temelju članka 16. stavka 7., kao i oni koje uspostave države članice na temelju Priloga V., za tvari koje nisu na popisu prioritetnih tvari te na temelju članka 16. stavka 8. za prioritetne tvari za koje nisu postavljeni standardi Zajednice, smatrat će se standardima kvalitete okoliša za potrebe članka 2. točke 7. i članka 10. Direktive 96/61/EZ. 5.Ako neka tvar s popisa prioritetnih tvari prihvaćenog na temelju članka 16. nije uključena u Prilog VIII. ovoj Direktivi ili u Prilog III. Direktivi 96/61/EZ, tamo se uvrštava uvrstiti. 6.Za tijela površinske vode, okolišni ciljevi uspostavljeni u prvom planu upravljanja riječnim slivom, traženom u ovoj Direktivi, moraju kao minimum dovesti do standarda kvalitete koji su barem jednako strogi kao oni potrebni za provedbu Direktive 76/464/EEZ.

Članak 23. Članak 23. Sankcije

Članak 24. Članak 24. Provedba 1.Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 22. prosinca 2003. One o tome odmah obavještavaju Komisiju. Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice. 2.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva. Komisija o tome obavješćuje druge države članice.

Članak 25. Članak 25. Stupanje na snagu

Članak 26. Članak 26. Adresati

Države članice određuju pojedinačne riječne slivove na svom državnom području i, za potrebe ove Direktive, grupiraju ih u pojedinačna vodna područja. Mali riječni slivovi mogu se kombinirati s većim riječnim slivovima ili povezati sa susjednim malim slivovima i tako formirati vodna područja, gdje je to primjereno. Tamo gdje podzemne vode ne slijede u potpunosti određeni sliv, priključuje ih se najbližem ili najprimjerenijem vodnom području. Obalne vode bit određuju se i priključuje ih se najbližem ili najprimjerenijem vodnom području.

Države članice osiguravaju odgovarajući administrativni ustroj, uključujući i imenovanje odgovarajućeg nadležnog tijela, za primjenu pravila iz ove Direktive u svakom vodnom području na svojem državnom području.

Države članice vode brigu o tome da se sliv, koji pokriva državno područje više od jedne države članice, priključi međunarodnom vodnom području. Na zahtjev zainteresiranih država članica, Komisija poduzima mjere radi olakšanja priključivanja sliva takvom međunarodnom vodnom području.

Svaka država članica osigurava odgovarajući administrativni ustroj, uključujući i imenovanje odgovarajućeg nadležnog tijela, za primjenu pravila iz ove Direktive na dijelu međunarodnog vodnog područja koji se nalazi na njezinom državnom području.

Države članice osiguravaju koordinaciju zahtjeva ove Direktive za postizanjem okolišnih ciljeva utvrđenih u članku 4., a naročito programa mjera, na cijelom vodnom području. U međunarodnim vodnim područjima dotične države članice zajednički osiguravaju koordinaciju, a za tu svrhu mogu koristiti postojeće strukture koje proizlaze iz međunarodnih ugovora. Na zahtjev uključenih zemalja članica Komisija poduzima akciju za lakše uspostavljanje programa mjera.

Tamo gdje se neki riječni sliv proteže izvan područja Zajednice, dotična država ili države članice nastoje uspostaviti odgovarajuću koordinaciju s relevantnim državama nečlanicama, u svrhu postizanja ciljeva ove Direktive na cijelom vodnom području. Države članice osiguravaju provedbu pravila iz ove Direktive na svojem državnom području.

Države članice mogu odrediti postojeće nacionalno ili međunarodno tijelo kao nadležno tijelo za potrebe ove Direktive.

Države članice imenuju nadležno tijelo najkasnije do datuma navedenog u članku 24.

Države članice dostavljaju Komisiji popis svojih nadležnih tijela i nadležnih tijela svih međunarodnih subjekata u kojima sudjeluju, najkasnije 6 mjeseci od datuma navedenog u članku 24. Za svako nadležno tijelo treba dati informacije određene u Prilogu I.

Države članice dužne su obavijestiti Komisiju o svim promjenama informacija sadržanim u točki 8. u roku od 3 mjeseca otkako je promjena nastupila.

SL C 180, 11.6.1998., str. 38 .

Provodeći programe mjera utvrđene planovima upravljanja riječnim slivovima:

(a) za površinske vodei. Države članice provode potrebne mjere radi sprečavanja pogoršanja stanja svih površinskih voda, uz primjenu stavaka 6. i 7. i ne dovodeći u pitanje stavak 8.ii. Države članice štite, poboljšavaju i obnavljaju sva tijela površinske vode, podložno primjeni podtočke iii. za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela, s ciljem postizanja dobrog stanja površinskih voda najkasnije 15 godina od datuma stupanja na snagu ove Direktive, sukladno odredbama iz Priloga V., podložno primjeni odgoda određenih u suglasnosti sa stavkom 4. i primjeni stavaka 5., 6. i 7., ne dovodeći u pitanje stavak 8.;iii. Države članice štite i poboljšavaju sva umjetna i znatno promijenjena vodna tijela, s ciljem postizanja dobrog ekološkog potencijala i dobrog kemijskog stanja površinskih voda najkasnije 15 godina od datuma stupanja na snagu ove Direktive, u skladu s odredbama iz Priloga V., podložno primjeni odgoda određenih u skladu sa stavkom 4. i uz primjenu stavaka 5., 6. i 7., ne dovodeći u pitanje stavak 8.;iv. Države članice provode potrebne mjere u skladu s člankom 16. stavkom 1. i 8. s ciljem progresivnog smanjenja zagađivanja prioritetnim tvarima te prestanka ili postupnog isključivanja emisija, ispuštanja i rasipanja prioritetnih opasnih tvari ne dovodeći u pitanje relevantne međunarodne ugovore navedene u članku l. za stranke na koje se to odnosi;

i. Države članice provode potrebne mjere radi sprečavanja pogoršanja stanja svih površinskih voda, uz primjenu stavaka 6. i 7. i ne dovodeći u pitanje stavak 8.

ii. Države članice štite, poboljšavaju i obnavljaju sva tijela površinske vode, podložno primjeni podtočke iii. za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela, s ciljem postizanja dobrog stanja površinskih voda najkasnije 15 godina od datuma stupanja na snagu ove Direktive, sukladno odredbama iz Priloga V., podložno primjeni odgoda određenih u suglasnosti sa stavkom 4. i primjeni stavaka 5., 6. i 7., ne dovodeći u pitanje stavak 8.;

iii. Države članice štite i poboljšavaju sva umjetna i znatno promijenjena vodna tijela, s ciljem postizanja dobrog ekološkog potencijala i dobrog kemijskog stanja površinskih voda najkasnije 15 godina od datuma stupanja na snagu ove Direktive, u skladu s odredbama iz Priloga V., podložno primjeni odgoda određenih u skladu sa stavkom 4. i uz primjenu stavaka 5., 6. i 7., ne dovodeći u pitanje stavak 8.;

iv. Države članice provode potrebne mjere u skladu s člankom 16. stavkom 1. i 8. s ciljem progresivnog smanjenja zagađivanja prioritetnim tvarima te prestanka ili postupnog isključivanja emisija, ispuštanja i rasipanja prioritetnih opasnih tvari

(b) za podzemne vodei. Države članice provode mjere za sprečavanje ili ograničenje unošenja onečišćujućih tvari u podzemne vode i za sprečavanje pogoršanja stanja svih podzemnih voda, podložno primjeni stavaka 6. i 7. i ne dovodeći u pitanje stavak 8. ovog članka, te podložno primjeni članka 11. stavka 3. točke (j).ii. Države članice štite, poboljšavaju i obnavljaju sve podzemne vode, osiguravaju ravnotežu između crpljenja i obnove podzemnih voda, s ciljem postizanja dobrog stanja podzemnih voda najkasnije 15 godina od datuma stupanja na snagu ove Direktive, sukladno odredbama Priloga V., podložno primjeni odgoda određenih sukladno stavku 4. i uz primjenu stavaka 5., 6. i 7., ne dovodeći u pitanje stavak 8. ovog članka, te podložno primjeni članka 11. stavka 3. točke (j)iii. Države članice provode potrebne mjere za promjenu svakog značajnog i ustrajnog trenda povećanja koncentracije bilo koje onečišćujuće tvari uzrokovanog ljudskom aktivnošću, kako bi se postupno smanjilo onečišćenje podzemnih voda;Mjere za postizanje promjene trenda provode se u skladu sa člankom 17., stavcima 2., 4. i 5., uzimajući u obzir primjenjive standarde postavljene u relevantnim propisima Zajednice, uz primjenu stavaka 6. i 7. i ne dovodeći u pitanje stavak 8.

i. Države članice provode mjere za sprečavanje ili ograničenje unošenja onečišćujućih tvari u podzemne vode i za sprečavanje pogoršanja stanja svih podzemnih voda, podložno primjeni stavaka 6. i 7. i ne dovodeći u pitanje stavak 8. ovog članka, te podložno primjeni članka 11. stavka 3. točke (j).

ii. Države članice štite, poboljšavaju i obnavljaju sve podzemne vode, osiguravaju ravnotežu između crpljenja i obnove podzemnih voda, s ciljem postizanja dobrog stanja podzemnih voda najkasnije 15 godina od datuma stupanja na snagu ove Direktive, sukladno odredbama Priloga V., podložno primjeni odgoda određenih sukladno stavku 4. i uz primjenu stavaka 5., 6. i 7., ne dovodeći u pitanje stavak 8. ovog članka, te podložno primjeni članka 11. stavka 3. točke (j)

iii. Države članice provode potrebne mjere za promjenu svakog značajnog i ustrajnog trenda povećanja koncentracije bilo koje onečišćujuće tvari uzrokovanog ljudskom aktivnošću, kako bi se postupno smanjilo onečišćenje podzemnih voda;Mjere za postizanje promjene trenda provode se u skladu sa člankom 17., stavcima 2., 4. i 5., uzimajući u obzir primjenjive standarde postavljene u relevantnim propisima Zajednice, uz primjenu stavaka 6. i 7. i ne dovodeći u pitanje stavak 8.

(c) za zaštićena područjaDržave članice osiguravaju poštovanje svih standarda i ciljeva najkasnije 15 godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, ukoliko nije drukčije određeno propisima Zajednice po kojima su pojedina zaštićena područja uspostavljena.

Kada se na određeno vodno tijelo odnosi više od jednog cilja, navedenog u stavku l., primjenjuje se onaj stroži.

Države članice mogu neko tijelo površinske vode proglasiti umjetnim ili znatno promijenjenim u sljedećim slučajevima:

(a) kada bi promjene hidromorfoloških značajki vodnog tijela potrebne za postizanje dobrog ekološkog stanja imale značajne negativne posljedice na:i. širi okoliš;ii. plovidbu, uključujući lučka postrojenja, ili rekreaciju;iii. djelatnosti radi kojih se voda akumulira, kao što su opskrba pitkom vodom, energetika, ili navodnjavanje;iv. regulaciju voda, obranu od poplave, odvodnju; iliv. druge jednako važne održive ljudske razvojne aktivnosti;

i. širi okoliš;

ii. plovidbu, uključujući lučka postrojenja, ili rekreaciju;

iii. djelatnosti radi kojih se voda akumulira, kao što su opskrba pitkom vodom, energetika, ili navodnjavanje;

iv. regulaciju voda, obranu od poplave, odvodnju; ili

v. druge jednako važne održive ljudske razvojne aktivnosti;

(b) kada se korisni ciljevi kojima služe umjetne ili promijenjene karakteristike vodnih tijela iz tehničkih razloga ili zbog visokih troškova ne mogu postići drugim sredstvima koja bi bila znatno bolja ekološka opcija.Takvo određenje i njegove razloge treba posebno spomenuti u planovima upravljanja riječnim slivovima iz članka 13. i preispitati svakih šest godina.

Rokovi ustanovljeni na temelju stavka l. mogu se produžiti radi postupnog postizanja ciljeva, pod uvjetom da se ne događa daljnje pogoršanje stanja dotičnog vodnog tijela, kada su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

(a) države članice utvrde da se potrebna poboljšanja stanja vodnih tijela ne mogu razumno postići u određeno unutar vremenskog okvira utvrđenog u tom stavku, zbog najmanje jednog od sljedećih razloga:i. poboljšanja se u traženoj mjeri mogu postići samo u fazama koje prelaze zadani vremenski okvir, iz tehničkih razloga;ii. postizanje poboljšanja u zadanom vremenskom okviru bilo bi nerazmjerno skupo;iii. prirodni uvjeti ne dozvoljavaju pravovremeno poboljšanje stanja vodenih tijela.

i. poboljšanja se u traženoj mjeri mogu postići samo u fazama koje prelaze zadani vremenski okvir, iz tehničkih razloga;

ii. postizanje poboljšanja u zadanom vremenskom okviru bilo bi nerazmjerno skupo;

iii. prirodni uvjeti ne dozvoljavaju pravovremeno poboljšanje stanja vodenih tijela.

(b) Produljenje rokova i razlozi za to produljenje posebno su razrađeni i objašnjeni u planu upravljanja riječnim slivom iz članka 13.

(c) Produljenje je ograničeno na najviše dva daljnja ažuriranja plana upravljanja riječnim slivom, osim u slučajevima kada su prirodni uvjeti takvi da ciljevi ne mogu biti postignuti u tom razdoblju.

(d) U planu upravljanja riječnim slivom navodi se sažetak mjera koji se zahtijeva na temelju članka 11. koje su predviđene kao neophodne da bi se vodna tijela postupno dovela u traženo stanje do produljenog roka, razlozi za svako odgađanje provođenja tih mjera i očekivani vremenski plan za njihovu provedbu. U nadopune plana upravljanja riječnim slivom treba uključiti pregled provedbe tih mjera i sažetak eventualnih dodatnih mjera.

Države članice mogu se usmjeriti na postizanje manje strogih okolišnih ciljeva od onih koji se zahtijevaju stavkom l. za određena vodna tijela koja izložena posljedicama ljudske aktivnosti, kako je određeno u skladu s člankom 5. stavkom 1., ili je njihovo prirodno stanje takvo da bi postizanje tih ciljeva bilo neprovedivo ili nerazmjerno skupo, i ako su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti:

(a) okolišne i društveno-ekonomske potrebe, kojima ta ljudska aktivnost služi, ne mogu se zadovoljiti drugim sredstvima koja su znatno bolja ekološka opcija, a ne povlače za sobom nerazmjerne troškove;

(b) države članice osiguravaju:za površinske vode, najviše ekološko i kemijsko stanje koje je moguće je postignuto, uz utjecaje koji se nisu mogli razumno izbjeći zbog prirode ljudske aktivnosti ili onečišćenja, za podzemne vode, najmanje moguće promjene dobrog stanja podzemnih voda, uz utjecaje koji se nisu mogli razumno izbjeći zbog prirode ljudske aktivnosti ili onečišćenja;

(c) ne dolazi do daljnjeg pogoršanja stanja dotičnog vodnog tijela;

(d) uspostavljanje manje strogih okolišnih ciljeva, i razlozi za to, izričito su spomenuti u planu upravljanja riječnim slivom iz članka 13., i ti se ciljevi preispituju svakih 6 godina.

Privremeno pogoršanje stanja voda ne smatra se kršenjem zahtjeva ove Direktive ako je rezultat okolnosti nastalih iz prirodnih uzroka ili zbog više sile, koje su iznimne i koje se nije moglo razumno predvidjeti, naročito velikih poplava ili dugotrajnih suša, ili posljedica okolnosti izazvanih nezgodama koje se nisu razumno mogle predvidjeti, kada su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) poduzeti su svi mogući koraci da se spriječi daljnje pogoršanje stanja i da se spriječi dovođenje u pitanje postizanja ciljeva ove Direktive na drugim vodnim tijelima koje nisu izložena navedenim okolnostima;

(b) uvjeti pod kojima se mogu proglasiti iznimne ili nepredviđene okolnosti, uključujući i usvajanje odgovarajućih pokazatelja, navedeni su u planu upravljanja riječnim slivom;

(c) mjere koje će se poduzeti u takvim izuzetnim okolnostima uključene su u program mjera i neće dovesti u pitanje obnavljanje kvalitete vode nakon što navedene okolnosti prestanu;

(d) posljedice iznimnih okolnosti ili okolnosti koje se nije moglo razumno predvidjeti preispituju se svake godine te se, podložno razlozima iz stavka 4. točke (a), sve praktične mjere poduzete s ciljem vraćanja vodnog tijela u stanje prije posljedica tih okolnosti, čim to bude razumno moguće; i

(e) sažetak posljedica navedenih okolnosti i onih mjera koje su poduzete ili će se poduzeti u skladu s točkama (a) i (d) uključen je u sljedeću nadopunu plana upravljanja riječnim slivom.

Države članice ne krše ovu Direktivu u slučaju: ako su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti:

(a) poduzeti su svi praktični koraci za ublažavanje negativnog utjecaja na stanje vodnog tijela;

(b) razlozi tih modifikacija i promjena izričito su navedeni i objašnjeni u planu upravljanja riječnim slivom iz članka 13. te da se ciljevi preispituju svakih šest godina;

(c) razlozi tih modifikacija i promjena od prevladavajućeg su javnog interesa i/ili su koristi za okoliš i društvo od postizanja ciljeva iz stavka l. manji od koristi za ljudsko zdravlje, sigurnost i održivi razvoj, koje proizlaze iz tih modifikacija i promjena; i

(d) korisni ciljevi kojima služe te promjene stanja vode ne mogu se iz tehničkih razloga ili zbog nerazmjernih troškova postići drugim sredstvima koja predstavljaju znatno bolju ekološku opciju.

Prilikom primjene stavaka 3., 4., 5., 6. i 7., država članica mora osigurati da tom primjenom trajno ne isključi ili dovede u pitanje postizanje ciljeva ove Direktive na drugim vodnim tijelima u istom vodnom području, te da primjena bude konzistentna s provedbom ostalim zakonodavstvom Zajednice koje se tiče okoliša.

Treba poduzeti korake kako bi se osiguralo da primjena novih odredaba, uključujući i primjenu stavaka 3., 4., 5., 6. i 7., jamči barem istu razinu zaštite kao i postojeće zakonodavstvo Zajednice.

Mišljenje Europskog parlamenta od 11. veljače 1999. (SL C 150, 28.5.1999., str. 419. ), potvrđeno 16. rujna 1999. i Zajedničko stajalište Vijeća od 22. listopada 1999. (SL C 343, 30.11.1999. str. 1. ). Odluka Europskog parlamenta od 7. rujna 2000. i Odluka Vijeća od 14. rujna 2000.

Države članice osiguravaju poštovanje svih standarda i ciljeva najkasnije 15 godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, ukoliko nije drukčije određeno propisima Zajednice po kojima su pojedina zaštićena područja uspostavljena.

za površinske vode, najviše ekološko i kemijsko stanje koje je moguće je postignuto, uz utjecaje koji se nisu mogli razumno izbjeći zbog prirode ljudske aktivnosti ili onečišćenja,

da je nepostizanje dobrog stanja podzemnih voda, dobrog ekološkog stanja ili, gdje je to odgovarajuće, dobrog ekološkog potencijala, ili nesprečavanje pogoršanja stanja površinskih ili podzemnih voda posljedica novonastalih promjena fizičkih karakteristika tijela površinske vode ili promjena razine tijela podzemne vode, ili

za podzemne vode, najmanje moguće promjene dobrog stanja podzemnih voda, uz utjecaje koji se nisu mogli razumno izbjeći zbog prirode ljudske aktivnosti ili onečišćenja;

da je nesprečavanje pogoršanja od vrlo dobrog stanja prema dobrom stanju tijela površinske vode rezultat novih ljudskih aktivnosti u području održivog razvoja

Svaka država članica osigurava da se za svako vodno područje ili za dio međunarodnog vodnog područja na njezinom državnom području izvede: u skladu s tehničkim specifikacijama navedenima u Prilogu II. i III. te da bude dovršena najkasnije četiri godine od dana stupanja na snagu ove Direktive.

Analize i pregledi iz stavka l. preispitat će se i, ako je potrebno, nadopuniti najkasnije 13 godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, a nakon toga svakih 6 godina.

SL C 209, 9.8.1988., str. 3 .

analiza njegovih značajki,

pregled utjecaja ljudske aktivnosti na stanje površinskih i podzemnih vodnih tijela, i

ekonomska analiza korištenja voda

Države članice dužne su osiguravati uspostavu jednog ili više registara svih područja koja se nalaze unutar svakog vodnog područja za koje je određeno da zahtijevaju posebnu zaštitu u okviru određenog zakonodavstva Zajednice, za zaštitu njihovih površinskih i podzemnih voda ili za zaštitu staništa i vrsta izravno ovisnih o vodi. One osiguravaju da se ti registri uspostave najkasnije 4 godine od dana stupanja na snagu ove Direktive.

Registar ili registri sadrže sva vodna tijela određena u članku 7. stavku 1. i sva zaštićena područja obuhvaćena Prilogom IV.

Za svako vodno područje, registar ili registri zaštićenih područja moraju se redovito preispitivati i ažurirati.

SL C 59, 6.3.1992., str. 2 .

Države članice utvrdit će u svakom vodnom području:

Države članice prate, u skladu s Prilogom V., ona vodna tijela koja sukladno Prilogu V., osiguravaju u prosjeku više od 100 m3 dnevno.

Za svako vodno tijelo utvrđeno sukladno stavku l., osim postizanja ciljeva iz članka 4. u skladu sa zahtjevima ove Direktive, za površinska vodna tijela, uključujući standarde kvalitete uspostavljene na razini Zajednice sukladno članku 16., države članice dužne su osigurati da voda dobivena nakon primjene režima pročišćavanja, i u sukladnosti sa zakonodavstvom Zajednice, zadovoljava zahtjeve Direktive 80/778/EEZ, kako je izmijenjena Direktivom 98/83/EZ.

Države članice osiguravaju potrebnu zaštitu utvrđenim vodnim tijelima s ciljem izbjegavanja pogoršanja njihove kvalitete, kako bi se smanjila razina pročišćavanja potrebnog za dobivanje pitke vode. Za ta vodna tijela, države članice mogu odrediti zaštitne zone.

SL C 49, 28.2.1995., str. 1 .

sva vodna tijela koja se koriste za zahvaćanje vode namijenjene ljudskoj potrošnji koja osiguravaju u prosjeku više od 10 m3 na dan ili koja opskrbljuju više od pedeset ljudi, i

sva vodna tijela namijenjena takvom korištenju u budućnosti.

Države članice dužne su osigurati uspostavu će programâ praćenja stanja voda radi dobivanja jasnog i sveobuhvatnog pregleda stanja voda u svakom vodnom području:

Ovi programi postat će operativni najkasnije šest godina od datuma stupanja na snagu ove Direktive, ako drugim propisima nije određeno drukčije. Praćenje stanja provodit će se u skladu zahtjevima iz Priloga V.

Tehničke specifikacije i standardizirane metode za provođenje analiza i praćenja stanja voda utvrđuju se u skladu s postupkom navedenim u članku 21.

SL L 20, 26.1.1980., str. 43 . Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ (SL L 377, 31.12.1991., str. 48. ).

za površinske vode, ti programi obuhvaćaju: i. volumen i razinu ili protok u mjeri odgovarajućoj za ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal; iii. ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal;

i. volumen i razinu ili protok u mjeri odgovarajućoj za ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal; i

ii. ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal;

za podzemne vode, ti programi obuhvaćaju praćenje kemijskog i količinskog stanja,

za zaštićena područja, ti se programi nadopunjuju onim specifikacijama koje su sadržane u zakonodavstvu Zajednice na temelju kojih su ustanovljena pojedina zaštitna područja.

Države članice uzimaju u obzir načelo povrata troškova od vodnih usluga, uključujući i okolišne troškove i troškove resursâ, imajući u vidu ekonomsku analizu provedenu sukladno Prilogu III., i posebno u skladu s načelom da onečišćivač plaća.

Države su članice do 2010. godine dužne osigurati:

Države članice mogu pri tome voditi računa o socijalnim, okolišnim i gospodarskim učincima povrata, kao i zemljopisnim i klimatskim uvjetima u dotičnoj regiji ili regijama.

Države članice u planu upravljanja riječnim slivom izvješćuju o planiranim koracima za provedbu stavka l. koji će doprinijeti ostvarenju ciljeva ove Direktive, kao i o sudjelovanju raznih korisnika vode u povratu troškova vodnih usluga.

Ništa što je sadržano u ovom članku ne sprečava financiranje određenih preventivnih ili korektivnih mjera radi postizanja ciljeva ove Direktive.

Države članice ne čine povredu ove Direktive ako odluče, u skladu s ustaljenom praksom, da ne primjenjuju odredbe stavka l. druge rečenice i za tu svrhu odgovarajuće odredbe stavka 2., za neku djelatnost korištenja vode, u mjeri u kojoj se time ne dovode u pitanje svrha i postizanje ciljeva ove Direktive. Države članice dužne su navesti razloge neprimjenjivanja stavka l., druge rečenice, u planovima upravljanja riječnim slivovima.

SL C 355, 25.11.1996., str. 1 .

da politika cijena vode predstavlja odgovarajući poticaj korisnicima da koriste vodne resurse učinkovito i da time doprinesu ostvarenju okolišnih ciljeva ove Direktive,

odgovarajući doprinos raznih korisnika, podijeljenih najmanje na industriju, domaćinstva i poljoprivredu, povratu troškova vodnih usluga, na temelju ekonomske analize provedene sukladno Prilogu III., i uzimajući u obzir načelo da onečišćivač plaća.

Države članice dužne su osigurati da sva ispuštanja iz stavka 2. u površinske vode budu pod kontrolom sukladno kombiniranom pristupu utvrđenom u ovom članku.

Države članice dužne su osigurati uspostavljanje i/ili provedbu: navedenu u: najkasnije 12 godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, osim ako je u dotičnom zakonodavstvu navedeno drukčije.

(a) kontrola emisija utemeljenih na najboljoj postojećoj tehnologiji; ili

(b) odgovarajućih graničnih vrijednosti emisija; ili

(c) kod raspršenih izvora, kontrola koje uključuju, u dotičnom slučaju, najbolju ekološku praksu

Ako ciljevi ili standardi kvalitete, uspostavljeni bilo sukladno ovoj Direktivi, Direktivama iz Priloga IX. ili ostalim propisima Zajednice, zahtijevaju strože uvjete od onih koji proizlaze iz primjene stavka 2., sukladno tome treba određuju se strože kontrole ispuštanja.

SL C 281, 26.9.1996., str. 3 .

Direktivi Vijeća 96/61/EZ od 24. rujna 1996. o cjelovitom sprečavanju i kontroli onečišćenjaSL L 257, 10.10.1996., str. 26 . ,

Direktivi Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih vodaSL L 135, 30.5.1991., str. 40 . Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 98/15/EZ. (SL L 67, 7.3.1998., str. 29. ) ,

Direktivi Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja nitratima iz poljoprivrednih izvoraSL L 375, 31.12.1991., str. 1 . ,

Direktivama donesenima sukladno članku 16. ove Direktive,

Direktivama navedenim u Prilogu IX.,

svom drugom relevantnom zakonodavstvu Zajednice

Svaka država članica dužna je osigurati uspostavu programa mjera za svako vodno područje ili za dio međunarodnog vodnog područja na svojem državnom području, vodeći računa o rezultatima analiza iz članka 5., radi postizanja ciljeva iz članka 4. Ti programi mjera mogu upućivati na mjere

Svaki program mjera sadržavat će osnovnemjere navedene u stavku 3. i, prema potrebi, dopunske mjere.

Osnovne mjere su minimalni zahtjevi kojima treba udovoljiti i koje se sastoje od:

(a) mjera potrebnih za provedbu zakonodavstva Zajednice o zaštiti voda, uključujući mjere zahtijevane u zakonodavstvu navedenom u članka 10. i dijelu A Priloga VI.;

(b) mjera koje se smatraju primjerenima za potrebe članka 9.;

(c) mjera za promicanje učinkovitog i održivog korištenja voda, kako bi se izbjeglo dovođenje u pitanje postizanja ciljeva navedenih u članku 4;

(d) mjera za ispunjavanje zahtjeva iz članka 7., uključujući i mjere za zaštitu kvalitete vode, radi smanjenja razine postupka pročišćavanja potrebnog za dobivanje pitke vode;

(e) kontrola zahvaćanja slatkih površinskih i podzemnih voda i akumuliranja slatke površinske vode, uključujući i uspostavu registra ili registara zahvaćanja vode i zahtijevanje prethodnog odobrenja za zahvaćanje i akumuliranje. Ova kontrola periodički se preispituje i, ako je potrebno, nadopunjuje. Države članice mogu iz ovih kontrola izuzeti zahvate i akumulacije koje nemaju značajan utjecaj na stanje voda;

(f) kontrola, uključujući i zahtijevanje prethodnog odobrenja, umjetne obnove ili povećanja tijelâ podzemnih voda. Voda koja se koristi u tu svrhu može proizlaziti iz bilo koje površinske ili podzemne vode, pod uvjetom da korištenje tog izvora ne dovodi u pitanje postizanje okolišnih ciljeva postavljenih za taj izvor ili za tijelo podzemne vode koje se obnavlja ili povećava. Te kontrole periodički će se preispitivati i, ako je potrebno, nadopuniti;

(g) kod točkastih ispuštanja koja mogu izazvati zagađenje, zahtjeva za prethodno reguliranje, kao što je zabrana unošenja onečišćujućih tvari u vodu, ili prethodno odobrenje ili registraciju na temelju općih obvezujućih pravila, kojima se uvode kontrole emisija za dotične onečišćujuće tvari, uključujući i kontrolu u skladu s člancima 10. i 16. Te kontrole periodički će se preispitivati i, ako je potrebno, nadopuniti;

(h) kod raspršenih izvora koji mogu izazvati onečišćenje, mjera za sprečavanje ili kontrolu unošenja onečišćujućih tvari. Kontrole mogu biti u obliku zahtjeva za prethodno reguliranje, kao što je zabrana unošenja onečišćujućih tvari u vodu, ili prethodno odobrenje ili registraciju na temelju općih obvezujućih pravila, ako takav zahtjev nije drukčije predviđen zakonodavstvom Zajednice. Te kontrole periodički će se preispitivati i, ako je potrebno, nadopuniti;

(i) za bilo koje druge značajne negativne utjecaje na stanje voda navedenih u članku 5. i Prilogu II., posebno mjera kojima se osigurava da su hidromorfološki uvjeti vodnih tijela konzistentni s postizanjem zahtijevanog ekološkog stanja ili dobrog ekološkog potencijala za vodna tijela označena kao umjetna ili znatno promijenjena. Kontrole za ovu svrhu mogu biti u obliku zahtjeva za prethodno odobrenje ili registraciju na temelju općih obvezujućih pravila, ako takav zahtjev nije drukčije predviđen zakonodavstvom Zajednice. Te kontrole periodički će se preispitivati i, ako je potrebno, nadopuniti;

(j) zabrane direktnog ispuštanja onečišćujućih tvari u podzemne vode podložno sljedećim odredbama:Države članice mogu odobriti ponovno ubrizgavanje u isti vodonosnik vode korištene za geotermalne svrhe. Također mogu odobriti, određujući pritom uvjete: ubrizgavanje vode koja sadrži tvari koje su rezultat postupaka traženja i vađenja ugljikovodika ili rudarskih aktivnosti te ubrizgavanje vode iz tehničkih razloga u geološke formacije iz kojih su izvađeni ugljikovodici ili druge tvari, ili u geološke formacije koje su iz prirodnih razloga trajno nepodobne za ostale svrhe. Takvim ubrizgavanjem ne smiju se unositi druge tvari, osim onih koje su rezultat navedenih postupaka, ponovno ubrizgavanje podzemne vode iscrpljene iz rudnika i kamenoloma ili u vezi s izgradnjom i održavanjem građevinskih objekata, ubrizgavanje prirodnog ili ukapljenog naftnog plina (UNP), radi skladištenja, u geološke formacije koje su iz prirodnih razloga trajno nepodobne za ostale svrhe, upuštanje prirodnog ili ukapljenog naftnog plina (UNP), radi skladištenja, u druge geološke formacije, ako postoji prevladavajuća potreba za sigurnošću opskrbe plinom, i ako je ubrizgavanje takvo da sprečava bilo kakvu sadašnju ili buduću opasnost pogoršanja kvalitete podzemnih voda, građevinske radove niskogradnje i visokogradnje, odnosno slične radove na ili u tlu, koji dolaze u dodir s podzemnom vodom. Za takve svrhe države članice mogu odrediti da se takvi radovi smatraju odobrenima pod uvjetom da se izvode u sukladnosti s općim obvezujućim pravilima koja je država članica donijela za takve djelatnosti, ispuštanja malih količina tvari za znanstvene svrhe, radi utvrđivanja značajki, zaštite ili popravljanja vodnih tijela, uz ograničenje količina na onoliko koliko je nužno potrebno za navedenu svrhu pod uvjetom da takva ispuštanja ne dovode u pitanje postizanje okolišnih ciljeva utvrđenih za dotično tijelo podzemne vode;

ubrizgavanje vode koja sadrži tvari koje su rezultat postupaka traženja i vađenja ugljikovodika ili rudarskih aktivnosti te ubrizgavanje vode iz tehničkih razloga u geološke formacije iz kojih su izvađeni ugljikovodici ili druge tvari, ili u geološke formacije koje su iz prirodnih razloga trajno nepodobne za ostale svrhe. Takvim ubrizgavanjem ne smiju se unositi druge tvari, osim onih koje su rezultat navedenih postupaka,

ponovno ubrizgavanje podzemne vode iscrpljene iz rudnika i kamenoloma ili u vezi s izgradnjom i održavanjem građevinskih objekata,

(k) u skladu s djelovanjem poduzetim na temelju članka 16., mjere za uklanjanje onečišćenja površinskih voda tvarima navedenima u popisu prioritetnih tvari usvojenom sukladno članku 16. stavku 2., te za postupno smanjenje onečišćenja ostalim tvarima koje bi inače spriječile države članice od postizanja ciljeva za tijela površinskih voda navedenih u članku 4.;

(l) svih mjera potrebnih za sprečavanje značajnih gubitaka onečišćujućih tvari iz tehničkih uređaja i za sprečavanje i/ili smanjenje utjecaja iznenadnih zagađenja, na primjer uslijed poplava, uključujući i putem sustavâ za detekciju i upozoravanje na takve događaje, kao i, u slučaju nezgoda koje se nisu mogle predvidjeti, sve mjere za smanjenje opasnosti za vodne ekosustave.

Dopunske mjere su mjere koje su osmišljene i koje se provode kao dodatak osnovnim mjerama, radi postizanja ciljeva postavljenih sukladno članku 4. Dio B Priloga VI. sadrži popis takvih mjera koji ih ne iscrpljuje.

Države članice mogu također usvojiti daljnje dopunske mjere radi dodatne zaštite ili poboljšanja voda obuhvaćenih ovom Direktivom, uključujući provedbu relevantnih međunarodnih sporazuma iz članka l.

Ako podaci o praćenju stanja ili drugi podaci upućuju na to da je postizanje ciljeva iz članka 4. za neko vodno tijelo malo vjerojatno, država članica osigurava:

Ako su ti razlozi rezultat okolnosti nastalih iz prirodnih uzroka ili zbog više sile, koje su iznimne i koje se nije moglo razumno predvidjeti, naročito velikih poplava ili dugotrajnih suša, država članica može odrediti da dodatne mjere nisu izvedive, podložno članku 4. stavku 6.

Provodeći mjere na temelju stavka 3., države članice poduzimaju sve odgovarajuće korake da ne izazovu povećanje onečišćenja mora. Ne dovodeći u pitanje postojeće zakonodavstvo, primjena mjera poduzetih na temelju stavka 3. ne smije nipošto dovesti, izravno ili neizravno, do povećanja onečišćenja površinskih voda. Taj se zahtjev ne primjenjuje tamo gdje bi doveo do povećanog onečišćenja okoliša u cjelini.

Programi mjera moraju se uspostaviti najkasnije devet godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, a sve mjere moraju postati operativne najkasnije 12 godina od tog istog dana.

Programe mjera treba preispitati i, ako je to potrebno, nadopuniti najkasnije 15 godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, a nakon toga svakih šest godina. Sve nove ili revidirane mjere iz nadopunjenog programa moraju postati operativne u roku od tri godine od njihovog uspostavljanja.

SL L 73, 16.3.1994., str. 19 .

Države članice mogu odobriti ponovno ubrizgavanje u isti vodonosnik vode korištene za geotermalne svrhe.

da se istraže razlozi mogućeg neuspjeha,

Također mogu odobriti, određujući pritom uvjete: ubrizgavanje vode koja sadrži tvari koje su rezultat postupaka traženja i vađenja ugljikovodika ili rudarskih aktivnosti te ubrizgavanje vode iz tehničkih razloga u geološke formacije iz kojih su izvađeni ugljikovodici ili druge tvari, ili u geološke formacije koje su iz prirodnih razloga trajno nepodobne za ostale svrhe. Takvim ubrizgavanjem ne smiju se unositi druge tvari, osim onih koje su rezultat navedenih postupaka, ponovno ubrizgavanje podzemne vode iscrpljene iz rudnika i kamenoloma ili u vezi s izgradnjom i održavanjem građevinskih objekata, ubrizgavanje prirodnog ili ukapljenog naftnog plina (UNP), radi skladištenja, u geološke formacije koje su iz prirodnih razloga trajno nepodobne za ostale svrhe, upuštanje prirodnog ili ukapljenog naftnog plina (UNP), radi skladištenja, u druge geološke formacije, ako postoji prevladavajuća potreba za sigurnošću opskrbe plinom, i ako je ubrizgavanje takvo da sprečava bilo kakvu sadašnju ili buduću opasnost pogoršanja kvalitete podzemnih voda, građevinske radove niskogradnje i visokogradnje, odnosno slične radove na ili u tlu, koji dolaze u dodir s podzemnom vodom. Za takve svrhe države članice mogu odrediti da se takvi radovi smatraju odobrenima pod uvjetom da se izvode u sukladnosti s općim obvezujućim pravilima koja je država članica donijela za takve djelatnosti, ispuštanja malih količina tvari za znanstvene svrhe, radi utvrđivanja značajki, zaštite ili popravljanja vodnih tijela, uz ograničenje količina na onoliko koliko je nužno potrebno za navedenu svrhu pod uvjetom da takva ispuštanja ne dovode u pitanje postizanje okolišnih ciljeva utvrđenih za dotično tijelo podzemne vode;

da se prouče i po potrebi preispitaju relevantne dozvole i ovlaštenja,

ubrizgavanje prirodnog ili ukapljenog naftnog plina (UNP), radi skladištenja, u geološke formacije koje su iz prirodnih razloga trajno nepodobne za ostale svrhe,

da se preispitaju i po potrebi prilagode programi praćenja stanja, i

upuštanje prirodnog ili ukapljenog naftnog plina (UNP), radi skladištenja, u druge geološke formacije, ako postoji prevladavajuća potreba za sigurnošću opskrbe plinom, i ako je ubrizgavanje takvo da sprečava bilo kakvu sadašnju ili buduću opasnost pogoršanja kvalitete podzemnih voda,

da se donesu dodatne mjere potrebne za postizanje tih ciljeva, uključujući, gdje je to primjenjivo, i uspostavljanje strožih okolišnih standarda, sukladno postupku utvrđenom u Prilogu V.

građevinske radove niskogradnje i visokogradnje, odnosno slične radove na ili u tlu, koji dolaze u dodir s podzemnom vodom. Za takve svrhe države članice mogu odrediti da se takvi radovi smatraju odobrenima pod uvjetom da se izvode u sukladnosti s općim obvezujućim pravilima koja je država članica donijela za takve djelatnosti,

ispuštanja malih količina tvari za znanstvene svrhe, radi utvrđivanja značajki, zaštite ili popravljanja vodnih tijela, uz ograničenje količina na onoliko koliko je nužno potrebno za navedenu svrhu

Kada država članica utvrdi problem koji utječe na njezino upravljanje vodama, a koji ne može sama riješili, može o tome izvijestili Komisiju i bilo koju drugu zainteresiranu državu članicu, a također može dati i preporuke za rješavanje.

Komisija mora odgovoriti na svako izvješće ili preporuku dobivenu od država članica u roku od šest mjeseci.

SL L 104, 3.4.1998., str. 1 .

Države članice osiguravaju da se za svako vodno područje na njihovom državnom području izradi plan upravljanja riječnim slivom.

Ako se radi o međunarodnom vodnom području koje se cijelo nalazi unutar Zajednice, države članice koordiniraju svoje aktivnosti s ciljem izrade jedinstvenog plana upravljanja međunarodnim slivom. Ako se takav plan za upravljanje riječnim slivom ne napravi, države članice izrađuju svoje planove koji pokrivaju dijelove međunarodnog vodnog područja na njihovom državnom području, kako bi se ostvarili ciljevi ove Direktive.

Ako se međunarodno vodno područje proteže izvan granica Zajednice, države članice nastoje izraditi jedinstveni plan upravljanja, a ako to nije moguće, plan mora barem pokrivati dio međunarodnog vodnog područja koji se nalazi na državnom području dotične države članice.

Plan upravljanja riječnim slivom mora sadržavali podatke detaljno navedene u Prilogu VII.

Planovi upravljanja riječnim slivom mogu biti dopunjeni izradom detaljnijih programa i planova za pojedine podslivove, sektore, probleme i tipove voda, radi rješavanja posebnih aspekata vodnog upravljanja. Provedba ovih mjera ne oslobađa države članice ni od koje od njihovih obveza koje proizlaze iz ostatka ove Direktive.

Planovi upravljanja riječnim slivovima moraju se objaviti najkasnije devet godina od dana stupanja na snagu ove Direktive.

Planovi upravljanja riječnim slivovima moraju se preispitati i nadopuniti najkasnije 15 godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, a nakon toga svakih šest godina.

SL L 240, 19.9.1977., str. 1 .

Države članice potiču aktivno uključivanje svih zainteresiranih strana u provedbu ove Direktive, a naročito u izradu, preispitivanje i nadopunjavanje planova upravljanja riječnim slivovima. Države članice moraju osigurati se za svako vodno područje objave i učine dostupnima komentarima javnosti, uključujući i korisnike:

(a) vremenski raspored i program rada za izradu plana, uključujući i popis mjera koje treba poduzeti u pogledu konzultacija, najmanje tri godine prije početka razdoblja na koje se plan odnosi;

(b) privremeni pregled značajnih problema gospodarenja vodama koji su uočeni u riječnom slivu, najmanje dvije godine prije početka razdoblja na koje se plan odnosi;

(c) kopije nacrta plana upravljanja riječnim slivom, najmanje godinu dana prije početka razdoblja na koje se plan odnosi.

Na zahtjev, odobrava se pristup popratnoj dokumentaciji i podacima korištenima u izradi nacrta plana upravljanja riječnim slivom.

Države članice moraju predvidjeti najmanje šest mjeseci za pismene primjedbe na navedene dokumente, radi omogućavanja aktivnog sudjelovanja i konzultacija.

Stavci l. i 2. primjenjuju se jednako i na dopunjene planove upravljanja riječnim slivovima.

SL L 67, 12.3.1983., str. 1 .

Države članice šalju kopije svojih planova upravljanja riječnim slivovima i svih naknadnih dopuna Komisiji i svim drugim zainteresiranim državama članicama u roku od 3 mjeseca od njihovog objavljivanja:

(a) za vodna područja koja se nalaze u potpunosti na državnom području jedne države članice, sve planove upravljanja koji pokrivaju to državno područje i koji su objavljeni u skladu s člankom 13.;

(b) za međunarodna vodna područja, barem dio plana upravljanja slivom koji pokriva državno područje dotične države članice.

Države članice podnosit će zbirna izvješća o: poduzetima za potrebe prvog plana upravljanja riječnim slivom, u roku od 3 mjeseca od njihova dovršenja.

Države članice će u roku od tri godine od objavljivanja svakog plana upravljanja riječnim slivom ili ažuriranja sukladno članku 13. podnijeti privremeno izvješće o postignutom napretku u provedbi planiranog programa mjera.

SL L 186, 5.8.1995., str. 42 .

analizama koje se zahtijevaju na temelju članka 5., i

programima praćenja osmišljenima u članku 8.

Europski parlament i Vijeće donose posebne mjere protiv onečišćenja voda određenim onečišćujućim tvarima ili grupama onečišćujućih tvari koje predstavljaju značajnu opasnost za vodni okoliš, uključujući i opasnost za vode koje se koriste za zahvaćanje vode za piće. Kod takvih onečišćujućih tvari, mjere su usmjerene na postupno smanjivanje i, za prioritetne opasne tvari, određene člankom 2., stavkom 30., na prestanak ili postupno isključivanje ispuštanja, emisija i gubitaka. Takve mjere donose se na temelju prijedloga koje daje Komisija u skladu s postupkom određenim u Sporazumu.

Komisija podnosi prijedlog u kojem se određuje popis prioritetnih tvari odabranih među onima koje predstavljaju značajnu opasnost za vodni okoliš ili opasnost koja se putem njega prenosi. Prioriteti u pogledu mjera koje treba poduzeti na temelju opasnosti za vodni okoliš ili opasnost koja se putem njega prenosi, određuju se pomoću: Ako je tako potrebno za pridržavanje vremenskog rasporeda iz stavka 4., prioritet se određuju na temelju opasnosti za vodni okoliš ili opasnosti koja se putem njega prenosi, utvrđene pojednostavljenim postupkom procjene na temelju rizika, zasnovanom na znanstvenim načelima, vodeći posebno računa o:

a) procjene rizika u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 793/93SL L 84, 5.4.1993. str. 1 . , Direktivom Vijeća 91/414/EEZSL L 230, 19.8.1991. str. 1 . Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 98/47/EZ (SL L 191, 7.7.1998., str. 50. ). i Direktivom 98/8/EZ Europskog parlamenta i VijećaSL L 123, 24.4.1998., str. 1 . , ili

b) ciljane procjene temeljene na riziku (po metodologiji Uredbe (EEZ) br. 793/93), usmjerene isključivo na vodnu ekotoksičnost i toksičnost za ljude putem vodnog okoliša.

U prijedlogu Komisije, također se određuje prioritetno opasne tvari. Komisija pri tome uzima u obzir izbor tvari izvršen u relevantnom zakonodavstvu Zajednice koje se odnosi na opasne tvari ili u međunarodnim ugovorima.

Komisija preispituje prihvaćeni popis prioritetnih tvari i najkasnije četiri godine od datuma stupanja na snagu ove Direktive, a nakon toga najmanje svake četiri godine, te prema potrebi dati nove prijedloge.

Pripremajući svoj prijedlog, Komisija uzima u obzir preporuke Znanstvenog odbora za toksikologiju, ekotoksikologiju i okoliš, država članica, Europskog parlamenta, Europske agencije za okoliš, istraživačkih programa Zajednice, međunarodnih organizacija u kojima sudjeluje Zajednica, europskih poslovnih organizacija, uključujući i one koje predstavljaju mala i srednja poduzeća, europskih organizacija za okoliš, kao i sve ostale relevantne podatke do kojih dođe.

Za prioritetne tvari, Komisija podnosi prijedloge za kontrole u pogledu:

Komisija pritom utvrđuje odgovarajuću ekonomičnu i razmjernu razinu i kombinaciju kontrole proizvoda i procesa za točkaste i difuzne izvore te uzima u obzir granične vrijednosti emisija za kontrolu procesa, ujednačene u cijeloj Zajednici. Ako je to primjereno, djelovanje u pogledu kontrole procesa na razini Zajednice može se provesti po sektorima. Ako kontrole proizvoda uključuju i preispitivanje odgovarajućih suglasnosti izdanih na temelju Direktive 91/414/EEZ i Direktive 98/8/EZ, to se preispitivanje mora provesti u skladu s odredbama tih Direktiva. Svaki prijedlog za kontrolu mora odrediti i načine njihova preispitivanja, nadopune kao i način ocjene njihove učinkovitosti.

Komisija podnosi prijedloge standardâ kvalitete primjenjivih na koncentracije prioritetnih tvari u površinskim vodama, sedimentima i bioti.

Komisija će podnijeti prijedloge, u skladu sa stavcima 6. i 7. i barem za kontrole emisija za točkaste izvore i standarde kvalitete okoliša, u roku od dvije godine od uvrštenja dotične tvari u popis prioritetnih tvari. Glede tvari uključenih u prvi popis prioritetnih tvari, u nedostatku sporazuma na razini Zajednice šest godina nakon stupanja na snagu ove Direktive, države članice uspostavit će standarde kvalitete okoliša za te tvari, za sve površinske vode izložene ispuštanju tih tvari i kontrolu glavnih izvora takvih ispuštanja, utemeljenu, među ostalim, i na razmatranju svih tehničkih opcija smanjenja. Za tvari naknadno uključene u popis prioritetnih tvari, u nedostatku sporazuma na razini Zajednice, države članice poduzet će takvo djelovanje pet godina nakon uključivanja u popis.

Komisija može pripremati strategije protiv onečišćenja vode bilo kojim drugim onečišćujućim tvarima ili grupama onečišćujućih tvari, uključujući i sva onečišćenja koja nastaju kao posljedica nezgoda.

Pripremajući prijedloge iz stavaka 6. i 7. Komisija također preispituje sve Direktive navedene u Prilogu IX. Komisija, do roka iz stavka 8., predlaže reviziju kontrola u Prilogu IX. za sve tvari uključene u popis prioritetnih tvari, te predlaže odgovarajuće mjere uključujući i mogući opoziv kontrola iz Priloga IX. za sve ostale tvari.

Sve kontrole iz Priloga IX. za koje se predlaže revizija bit će opozvane danom stupanja na snagu tih revizija.

Popis prioritetnih tvari spomenut u stavcima 2. i 3., predložen od strane Komisije, nakon prihvaćanja od strane Europskog parlamenta i Vijeća postaje Prilog X. ovoj Direktivi. Preispitivanje popisa, spomenuto u stavku 4., podliježe istom postupku.

SL L 229, 30.8.1980., str. 11 . Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 98/83/EZ (SL L 330, 5.12.1998., str. 32. ).

dokazima o opasnosti koju sobom donosi dotična tvar, posebno o ekotoksičnosti za vodu i toksičnosti za ljude pri izlaganju putem vode,

postupnog smanjenja ispuštanjâ, emisija ili gubitaka dotičnih tvari, i naročito

dokazima prikupljenima praćenjem široko rasprostranjenog onečišćenja okoliša, i

prestanka ili postupnog isključivanja ispuštanjâ, emisija i gubitaka tvari određenih u skladu sa stavkom 3., uključujući i odgovarajućeg vremenski rasporeda. Vremenski se raspored ne smije protezati na više od 20 godina od prihvaćanja tih prijedloga od strane Europskog parlamenta i Vijeća u skladu s odredbama ovog članka.

ostalim dokaznim čimbenicima koji mogu ukazivati na mogućnost široko rasprostranjenog onečišćenja okoliša, kao što su proizvodnja ili mjera korištenja dotične tvari, te način korištenja.

Europski parlament i Vijeće donose posebne mjere za sprečavanje i kontrolu onečišćenja podzemnih voda. Te su mjere usmjerene na postizanje cilja dobrog kemijskog stanja podzemnih voda u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (b), i donose se, na temelju prijedloga podnesenog u roku od dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive, od strane Komisije, sukladno postupku navedenom u Ugovoru.

Predlažući mjere, Komisija uzima u obzir analize provedene u skladu s člankom 5. i Prilogom II. Takve mjere predlažu se ranije, ako postoje raspoloživi podaci, i uključuju:

a) kriterije za procjenu dobrog kemijskog stanja podzemnih voda, u skladu s Prilogom II. 2.2. i Prilogom V. 2.3.2. i 2.4.5.;

b) kriterije za utvrđivanje značajnog i trajnog uzlaznog trenda i za definiranje polaznih točaka za promjenu trenda koji će se koristiti u skladu s Prilogom V. 2.4.4.

Mjere koje proizlaze iz primjene stavka l. uključene su u program mjera iz članka 11.

U nedostatku kriterija prihvaćenih na temelju stavka 2. na razini Zajednice, države članice uspostavljaju odgovarajuće kriterije najkasnije pet godina od dana stupanja na snagu ove Direktive.

U nedostatku kriterija donesenih prema stavku 4. na nacionalnoj razini, za polaznu točku promjene trenda uzet će se maksimalno 75 % razine standarda kvalitete postavljenih u postojećem zakonodavstvu Zajednice primjenjivom na podzemne vode.

SL C 184, 17.7.1999., str. 23 .

Komisija objavljuje izvješće o provedbi ove Direktive najkasnije 12 godina od dana njezina stupanja na snagu, a nakon toga svakih šest godina, i podnosi ga Europskom parlamentu i Vijeću.

Izvješće sadrži sljedeće:

(a) pregled napretka u provedbi Direktive;

(b) pregled stanja površinskih i podzemnih voda u Zajednici, poduzet u koordinaciji s Europskom agencijom za okoliš;

(c) pregled planova upravljanja riječnim slivovima podnesenih u skladu s člankom 15., uključujući i prijedloge za poboljšanje budućih planova;

(d) sažetak odgovora na svako izvješće ili preporuku upućenu Komisiji od strane država članica na temelju članka 12.;

(e) sažetak svih prijedloga, kontrolnih mjera i strategija pripremljenih na temelju članka 16.;

(f) sažetak odgovora na primjedbe Europskog parlamenta i Vijeća na ranija izvješća o provedbi.

Komisija također objavljuje i izvješće o napretku provedbe temeljeno na zbirnim izvješćima koja države članice podnose na temelju članka 15. stavku 2. i podnosi ga Europskom parlamentu i državama članicama, najkasnije dvije godine nakon dana navedenih u člancima 5. i 8.

Komisija, u roku od tri godine od objavljivanja izvješća iz stavka l., objavljuje privremeno izvješće s opisom napretka provedbe na temelju privremenih izvješća država članica spomenutih u članku 15. stavku 3. To izvješće podnosi se Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija će, u skladu s ciklusom izvješćivanja, sazvati konferenciju stranaka zainteresiranih za vodnu politiku Zajednice iz svake države članice, radi rasprave o Komisijinim izvješćima o provedbi i radi razmjene iskustava.

Među sudionicima trebali bi biti zastupljeni predstavnici nadležnih tijela, Europskog parlamenta, nevladinih organizacija, socijalnih i ekonomskih partnera, potrošačkih udruga, akademici i drugi stručnjaci.

SL L 129, 18.5.1976., str. 23. ; Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ (SL L 377, 31.12.1991., str. 48. ).

Jednom godišnje Komisija u informativne svrhe prezentira Odboru spomenutom u članku 21. indikativni plan mjera koje utječu na vodno zakonodavstvo, a koje namjerava predložiti u bliskoj budućnosti, uključujući sve one koje proizlaze iz prijedloga, kontrolne mjere i strategije izrađene prema članku 16. Prvu takvu prezentaciju Komisija će organizirati najkasnije dvije godine od dana stupanja na snagu ove Direktive.

Komisija će preispitati ovu Direktivu najkasnije 19 godina od njezina stupanja na snagu i predložiti potrebne izmjene.

SL L 257, 10.10.1996., str. 26 .

Prilozi I., III. i dio l.3.6. Priloga V. mogu se prilagođavati znanstvenim i tehničkim dostignućima sukladno postupku utvrđenom u članku 21., vodeći računa o razdobljima za preispitivanje i nadopunjavanje planova upravljanja riječnim slivovima, kako je navedeno članku 13. Ako je potrebno, Komisija može donijeti smjernice za provedbu Priloga II. i V., u skladu s postupkom navedenim u članku 21.

U svrhu prosljeđivanja i obrade podataka, uključujući statističke i kartografske podatke, za potrebe iz stavka l. mogu se usvojiti tehnički formati, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 21.

SL L 135, 30.5.1991., str. 40 . Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 98/15/EZ. (SL L 67, 7.3.1998., str. 29. )

Komisiji će pomoć u radu pružati odbor (dalje u tekstu Odbor).

Kod upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, imajući u vidu odredbe njezina članka 8.

Razdoblje utvrđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ određuje se na tri mjeseca.

Odbor donosi svoj poslovnik.

SL L 375, 31.12.1991., str. 1 .

Sljedeći dokumenti stavljaju se izvan snage sedam godina nakon dana stupanja na snagu ove Direktive:

Sljedeći dokumenti stavljaju se izvan snage 13 godina nakon dana stupanja na snagu ove Direktive:

Za Direktivu 76/464/EEZ vrijedi sljedeća prijelazna odredba:

(a) popis prioritetnih tvari donesen na temelju članka 16. ove Direktive zamjenjuje popis tvari koje su označene kao prioritetne u komunikaciji Komisije Vijeću od 22. lipnja 1982. ;

(b) za potrebe članka 7. Direktive 76/464/EEZ, države članice mogu primjenjivati načela za utvrđivanje problema onečišćenja i tvari koje ih izazivaju, uspostavljanje standarda kvalitete i donošenje mjera, navedena u ovoj Direktivi.

Okolišni ciljevi iz članka 4. i standardi kvalitete okoliša ustanovljeni u Prilogu IX. na temelju članka 16. stavka 7., kao i oni koje uspostave države članice na temelju Priloga V., za tvari koje nisu na popisu prioritetnih tvari te na temelju članka 16. stavka 8. za prioritetne tvari za koje nisu postavljeni standardi Zajednice, smatrat će se standardima kvalitete okoliša za potrebe članka 2. točke 7. i članka 10. Direktive 96/61/EZ.

Ako neka tvar s popisa prioritetnih tvari prihvaćenog na temelju članka 16. nije uključena u Prilog VIII. ovoj Direktivi ili u Prilog III. Direktivi 96/61/EZ, tamo se uvrštava uvrstiti.

Za tijela površinske vode, okolišni ciljevi uspostavljeni u prvom planu upravljanja riječnim slivom, traženom u ovoj Direktivi, moraju kao minimum dovesti do standarda kvalitete koji su barem jednako strogi kao oni potrebni za provedbu Direktive 76/464/EEZ.

SL L 84, 5.4.1993. str. 1 .

Direktiva 75/440/EEZ od 16. lipnja 1975. o kvaliteti površinske vode namijenjene zahvaćanju pitke vode u državama članicamaSL L 194, 25.7.1975. str. 26 . Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ ,

Direktiva Vijeća 78/659/EEZ od 18. srpnja 1978. o kvaliteti slatkih voda kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi bile pogodne za život ribaSL L 222, 14.8.1978. str. 1 . Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju od 1994. ,

Odluka Vijeća 77/795/EEZ od 12. prosinca 1977. , o uvođenju zajedničkog postupka razmjene informacija o kvaliteti površinske slatke vode u ZajedniciSL L 334, 24.12.1977. str. 29 . Odluka kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju od 1994. ,

Direktiva Vijeća 79/923/EEZ od 30. listopada 1979. o propisanoj kvaliteti vode u kojoj žive školjkašiSL L 281, 10.11.1979. str. 47 . Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ. ,

Direktiva Vijeća 79/869/EEZ od 9. listopada 1979. o mjernim metodama i učestalosti uzorkovanja i analize površinske vode namijenjenih zahvaćanju pitke vode u državama članicamaSL L 271, 29.10.1979. str 44 . Odluka kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju od 1994. .

Direktiva Vijeća 80/68/EEZ od 17. prosinca 1979. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja izazvanog određenim opasnim tvarima,

Direktiva 76/464/EEZ, s izuzetkom članka 6. koji se stavlja izvan snage s učinkom od stupanja na snagu ove Direktive.

Države članice određuju sankcije koje se primjenjuju za kršenje nacionalnih odredbi donesenih na temelju ove Direktive. Te sankcije moraju biti učinkovite, razmjerne i moraju odvraćati od kršenja odredbi.

SL L 230, 19.8.1991. str. 1 . Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 98/47/EZ (SL L 191, 7.7.1998., str. 50. ).

Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 22. prosinca 2003. One o tome odmah obavještavaju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva. Komisija o tome obavješćuje druge države članice.

SL L 123, 24.4.1998., str. 1 .

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica .

SL L 194, 25.7.1975. str. 26 . Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

SL L 334, 24.12.1977. str. 29 . Odluka kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju od 1994.

SL L 271, 29.10.1979. str 44 . Odluka kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju od 1994.

SL L 222, 14.8.1978. str. 1 . Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju od 1994.

SL L 281, 10.11.1979. str. 47 . Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ.

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU: